U sklopu projekta „Globalni pristup učenju o stvaranju otpada iz hrane“, 05. rujna 2018., u HGK Osijek, održana je panel diskusija „Srdačno, hrana“. Svrha ovog projekta je educirati sve dionika u lancu „od polja do stola“, kako bi se pridonijelo smanjenju količine bačene hrane.

Na panel diskusiji sudjelovali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za hranu, humanitarne udruge Rijeka ljubavi, Centra za prevenciju otpada od hrane, a domaćin panela bio je koordinator aktivnosti za Hrvatsku, Centar za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP).

Ispred Hrvatske agencije za hranu , na diskusiji je sudjelovala ravnateljica dr.sc. Darja Sokolić, koja je rekla da je istraživanje koje je provodila Agencija o najčešćim razlozima bacanja hrane pokazalo da je jedan od razloga i nerazumijevanje oznake o trajnosti koja je na ambalaži.

“Sada smo u završnoj fazi izrade videospota kojim će biti objašnjeno što znače te oznake. Postoje dvije oznake – ‘upotrijebiti do’ i ‘najbolje upotrijebiti do’, a mnogi ne razumiju što koja oznaka znači. U tijeku je i istraživanje četiri kategorije proizvoda na tržištu u vezi s njihovim rokom trajanja. Te rezultate i videospot ćemo predstaviti na obilježavanju Svjetskog dana hrane 16. listopada”, najavila je dr.sc. Sokolić.

Tanja Popović-Filipović, koordinatorica projekta za Hrvatsku, rekla je da se, prema podatcima studije Europske komisije, u Hrvatskoj na godinu baci 380 tisuća tona zdravstveno ispravnih namirnica, a u Europskoj uniji na godišnjoj razini baci se 88 milijuna tona hrane.

Često kao potrošači mislimo da najveća količina bačene hrane dolazi od supermarketa i ugostitelja, no 53 posto bačene hrane dolazi iz kućanstava. Statistike pokazuju da najviše hrane bacaju samci, zatim osobe koje žive u urbanim područjima i imaju veće prihode te obitelji koje imaju malu djecu”, rekla je Popović-Filipović. Također istaknula kako je cilj Europske komisije do 2030. godine smanjiti bacanje hrane za 50%.

Pomoćnica ministra poljoprivrede, doc.dr.sc. Jelena Đugum, naglasila je da ipak ima pozitivnih pomaka kada je riječ o bacanju hrane. Istaknula je kako je 2017. godine donirana hrana vrijedna 1,5 milijuna kuna više u odnosu prema 2016. godini, a taj su iznos donatori kroz sustav Ministarstva financija prijavili kao poreznu olakšicu.

Govoreći o razlozima bacanja velikih količina hrane, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane, Branka Ilakovac, istaknula je kako se hrana najčešće baca zbog prekomjerno pripremljenih obroka jer mnogi ne znaju procijeniti koju količinu hrane treba pripremiti za pojedini obrok, dok kao drugi razlog navodi prekomjernu kupnja namirnica na akcijama, pa tim namirnicama vrlo brzo istekne rok. Treći uzrok bacanja hrane je što mnogi nemaju znanje o iskorištavanju ostataka obroka. Spreme višak hrane u hladnjak i zaborave na nj, te ga poslije moraju baciti”, istaknula je Ilakovac.

Štefica Čučak, predsjednica humanitarne udruge Rijeka ljubavi, istaknula je najveće izazove s kojima se udruga susreće u svakodnevnom radu, te naglasila kako svi moramo uložiti dodatne napore kako bi sustav doniranja u Hrvatskoj bio efikasniji.

Okrugli stol i vrlo živu i zanimljivu raspravu moderirala je Sara Mikrut Vunjak iz Hrvatske agencije za hranu.