back to top

Bruceloza Brucellosis

Bruceloza (mediteranska ili malteška groznica) je kronična zarazna bolest bakterijske etiologije od koje obolijevaju različite vrste životinja, uglavnom goveda, svinje, ovce, koze i psi ali i ljudi. Od svih bolesti koje su tijekom stoljeća ugrožavale zdravlje ljudi i životinja brucelozi svakako pripada značajnije mjesto te se ova bolest po svojoj raširenosti i značenju smatra jednom od najopasnijih zoonoza.
Iako su znanja o ovoj bolesti stjecana desetljećima, što je dovelo do temeljitog poznavanja odlika bruceloze, ta znanja ipak nisu bila dovoljna kako bi se sama bolest i iskorijenila. Doktori veterinarske medicine su u Republici Hrvatskoj tijekom niza godina sustavnim radom gotovo uspjeli suzbiti ovu bolest, ali unatoč svim naporima ona različitim intenzitetom i dalje pojavljuje.
Bruceloza je osobito raširena u goveda i svinja po čitavom svijetu, a u koza i ovaca naročito u području Mediterana.
Goveda su prirodni rezervoari i nosioci Brucella (B.) abortus, koze i ovce B. melitensis, svinje B. suis, psi B. canis, a ovnovi i ovce B. ovis.

Brucelozu u ljudi uzrokuju Brucella (B.) abortus, B. melitensis, B. suis (biovar 1 i 3) i B. canis.
Ljudi se uglavnom inficiraju uslijed direktnog kontakta sa oboljelim životinjama te jedući ili pijući zaražene proizvode životinjskog podrijetla. Moguća je infekcija i putem zraka koji sadrži uzročnike.
Ljudi se najčešće zaraze pijući nepasterizirano zaraženo mlijeko ili jedući sir koji je napravljen od takvog mlijeka (najčešće ovčjeg ili kozjeg). Prijenos bolesti sa čovjeka na čovjeka je rijedak.
Od bruceloze najčešće obole ljudi koji su profesionalno vezani za rad sa stokom (stočari, veterinari, farmeri), a zatim i ostali koji konzumiraju proizvode (mlijeko, sir) zaraženih životinja. Bolest u ljudi uzrokuje simptome nalik gripi, uključujući povišenu temperaturu, slabost i gubitak težine.
Da bi se spriječile odnosno suzbile epidemije i epizootije bolesti u ljudi i životinja, potreban je stalni nadzor nad zdravljem životinja s obzirom na brucelozu.

U Republici Hrvatskoj je Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju (NN 01/11) za brucelozu naređeno provođenje sljedećih mjera:

  • Bruceloza goveda
    1) Radi potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnog od bruceloze u skladu s Dodatkom A, poglavlje II, točka 1. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08), u svim stadima goveda na području Republike Hrvatske, sva goveda starija od 12 mjeseci moraju biti pretražena na brucelozu u skladu s Dodatkom C Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja i to:
    – stada mliječnih goveda s više od 10 krava: pretraživanje skupnih uzoraka mlijeka, tri puta u razmacima od 3 mjeseca i dok je najmanje 30% krava u laktaciji, a 6 tjedana nakon zadnjeg pretraživanja skupnog uzorka mlijeka, od svakog goveda u stadu starijeg od 12 mjeseci mora biti uzet uzorak krvi u svrhu serološkog pretraživanja;
    – druga stada goveda: svako govedo u stadu starije od 12 mjeseci, mora biti serološki pretraženo na brucelozu dva puta u razmaku od 3 do 6 mjeseci.
    2) Pretraživanje iz stavka 1. ove podtočke ne odnosi se na grla za tov podrijetlom iz stada službeno slobodnog od bruceloze goveda, uz uvjet da ista neće biti korištena za rasplod nego će nakon tova biti izravno poslana na klanje, što potvrđuje nadležni državni veterinarski inspektor ili službeni veterinar.
    3) Svako govedo koje se uvodi u stado mora dolaziti iz stada koje ima status službeno slobodnog od bruceloze goveda, a u slučaju goveda starijeg od 12 mjeseci, isto se može uvesti u stado samo ako je pretraženo imunoenzimskim testom (ELISA) s negativnim rezultatom unutar 30 dana prije uvođenja u stado.
    4) U odnosu na provedbu stavka 3. ove podtočke, a uzimajući u obzir činjenicu da bruceloza goveda (B. abortus) nije potvrđena u Republici Hrvatskoj od 1964. godine, goveda podrijetlom iz domaćeg uzgoja, koja su nakon prvog testiranja skupnog uzorka mlijeka ili pojedinačnog uzorka krvi, u skladu sa stavkom 1. ove podtočke, polučila negativan rezultat na brucelozu, mogu, do 1. prosinca 2011. godine, biti uvedena u stado koje je u postupku dobivanja statusa stada službeno slobodnog od bruceloze u skladu sa stavkom 1. ove podtočke.
    5) Status stada goveda službeno slobodan od bruceloze može se privremeno oduzeti ako se u stadu utvrdi stanje odnosno nalaz kako je navedeno u Dodatku A, poglavlju II, točki 3A, podtočki a) i/ili b) Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).
    6) Status stada goveda službeno slobodan od bruceloze može biti, nakon privremenog oduzimanja, ponovno dodijeljen, ako su sva goveda u stadu starija od 12 mjeseci serološki pretražena imunoenzimskim testom (ELISA), s negativnim rezultatom, s time da prvi test može biti proveden najranije 30 dana nakon uklanjanja zadnje pozitivne životinje iz stada, a drugi test 60 dana nakon provedbe prvog testiranja.
    7) Status stada goveda službeno slobodan od bruceloze mora se ukinuti ako je na temelju rezultata laboratorijskog testiranja ili epidemiološkog istraživanja potvrđena infekcija Brucellom, u skladu s Dodatkom A, poglavljem II, točkom 3B Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).
    8) Stado goveda kojemu je ukinut status u skladu sa stavkom 7. ove podtočke, može ponovno dobiti status službeno slobodan od bruceloze, nakon što su u stadu provedene sve mjere određene u Dodatku A, poglavlju II, točki 3B Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).
    9) Radi ranog otkrivanja bruceloze goveda, svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od krave koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.
    10) Troškovi provođenja mjera iz stavaka 1. i 9. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
  • Bruceloza svinja (Brucella suis)
    1) Radi otkrivanja bruceloze svinja (B. suis), svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od krmače koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.
    2) Krv nerastova mora biti pretražena na brucelozu jednom godišnje, a obavezno prije početka korištenja za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust.
    3) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove provođenja mjera iz stavka 2. ove podtočke snosi posjednik životinje.
  • Bruceloza ovaca i koza (Brucella melitensis)
    1) Radi ranog otkrivanja bruceloze ovaca i koza (B. melitensis), svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od ovce ili koze koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.
    2) Na brucelozu mora biti serološki pretražena:
    a) jednom godišnje, prije početka korištenja, krv ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust;
    b) sve ovce i koze, starije od 6 mjeseci, jednom godišnje, a najkasnije prije izgona na pašu na području općine Plitvička jezera u Ličko-senjskoj županiji, područje grada Sinja i općine Hrvace, te područje općine Lovreć u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
    3) Gospodarstvo s ovcama i/ili kozama može dobiti status službeno slobodno od bruceloze (B. melitensis) ukoliko je ispunilo uvjete određene u Dodatku A, Poglavlju 1, točki I, podtočki A, Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza (»Narodne novine«, broj 51/09).
    4) Gospodarstvo s ovcama i/ili kozama može zadržati status službeno slobodno od bruceloze (B. melitensis) ukoliko ispunjava uvjete određene u Dodatku A., Poglavlju 1, točki I, podtočkama B, C i D, Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza (»Narodne novine«, broj 51/09).
    5) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. i stavka 2. podstavka b) ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove uzorkovanja iz stavka 2. podstavka a) ove podtočke snosi posjednik životinje, a laboratorijske pretrage Državni proračun.
  • Bruceloza ovaca (Brucella ovis)
    1) Radi ranog otkrivanja bruceloze ovaca (B. ovis), svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od ovce koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.
    2) Krv ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust mora biti pretražena na brucelozu ovaca (B. ovis) jednom godišnje, prije početka korištenja.
    3) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove uzorkovanja iz stavka 2. ove podtočke snosi posjednik životinje, a laboratorijske pretrage Državni proračun.