back to top

Zoonoze

Zoonoze (od grčkih riječi zoon – životinja i nosos – bolest) predstavljaju skupinu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude i obratno. Uzročnici zoonoza se prvenstveno nalaze među životinjama ali se pod određenim okolnostima mogu prenijeti i na čovjeka. Izvori širenja zoonoza mogu biti i domaće i divlje životinje.

Ljudi se mogu inficirati direktno preko živih životinja (kontaktom sa slinom, izmetom, mokraćom te ugrizom ili ogrebotinom) ili nakon konzumiranja onečišćene hrane životinjskog porijekla. Težina simptoma oboljenja u ljudi može varirati od blagih simptoma do po život opasnih stanja. Zoonoze mogu biti posebno opasne za bebe i djecu, trudnice, starije osobe, te za ljude s oslabljenim imunološki sustavom. Svake godine milijuni ljudi obole zbog zoonoza porijeklom od hrane

Zoonoze mogu biti infekcije odnosno infestacije.

Infekcija (od latinske riječi inficere – “onečistiti”, “zaraziti”) je terminološki izraz koji u medicini označava zarazu, odnosno prodor stranih patogenih organizama u tijelo domaćina čije djelovanje može izazvati smetnje u normalnom funkcioniranju domaćinovog organizma.
Infestacija ili invazija (od latinskih riječi infeste – neprijateljski, infesto – napasti) je medicinski terminološki izraz za skupinu bolesti kod kojih uzrok oboljenja parazit (od grčkih riječi para = pored i sitos = hrana). Paraziti su patogeni organizmi koji žive u (endoparaziti) ili na (ektoparazit) drugom organizmu, koji se naziva domaćin, tijekom dužeg vremenskog perioda.

Zoonoze su poznate kroz mnoga stoljeća, a do danas ih je opisano preko 200. Kao patogeni organizmi koji mogu biti uzrokom pojave zoonoza najčešće se navode organizmi mikroskopske veličine poput virusa, bakterija, parazita, gljivica ili drugih nekonvencionalnih uzročnika poput priona. Najčešće su, ipak, zoonoze uzrokovane bakterijama među kojima, kao značajnije valja navesti Salmonellu i Campylobacter. Glavni simptomi kod zoonoza uzrokovanih navedenim bakterijama su: povišena temperatura, dijareja, bolovi u trbuhu, slabost i mučnina.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization – WHO) oko 75% novih bolesti koje su pogodile ljude u zadnjih desetak godina uzrokovano je patogenim organizmima koji potječu od životinja ili od proizvoda životinjskog podrijetla. Velik broj tih bolesti imaju potencijal za širenje na različite načine i na velike udaljenosti te vrlo lako mogu postati globalni problem.

Pojedine se zoonoze, poput bjesnoće, bruceloze, lišmanioze i ehinokokoze kontinuirano pojavljuju u većem broju zemalja, posebice u zemljama u razvoju u kojima pogađaju najsiromašnije dijelove ljudske populacije, uzrokujući velik broj oboljenja, koji se godišnje mogu iskazati u milijunima, od kojih velik broj ima i smrtan ishod. Dodatno, važnije zoonoze utječu na efikasnu proizvodnju hrane životinjskog podrijetla i stvaraju zapreke i međunarodnoj trgovini životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te se stoga može ustvrditi da imaju važan utjecaj na socioekonomski razvoj.

Veterinarsko javno zdravstvo

Veterinarsko javno zdravstvo značajno doprinosi tjelesnoj, mentalnoj i socijalnoj dobrobiti ljudi kroz razumijevanje i primjenu veterinarske znanosti. Zoonoze su glavno područje djelovanja aktivnost vezanih za veterinarsko javno zdravstvo (iako ono obuhvaća i druge teme vezane za javno zdravstvo). Razlog tome treba potražiti u zamršenoj vezi između zdravlja ljudi i zdravlja životinja te njihovoj proizvodnji. Veza između ljudske i životinjske populacije te okolišem koji ih okružuje je naročito bliska u regijama u razvoju u kojima životinje osiguravaju transport, vuču, gorivo, odjeću te proteine (meso, mlijeko, jaja). I u razvijenim zemljama, kao i u onim u razvoju ta povezanost može dovesti do ozbiljnih rizika po javno zdravlje s velikim ekonomskim posljedicama.

Veterinarsko javno zdravstvo predstavlja disciplinu, koja kao dio veterinarske znanosti, ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi te stoga obuhvaća velik broj djelatnosti. Glavna područja kojima se bavi veterinarsko javno zdravstvo su: dijagnostika, praćenje, nadzor, epidemiologija, kontrola, prevencija te iskorjenjivanje zoonoza; zaštita hrane; upravljanje zdravstvenim aspektima vezanim za dijagnostičke laboratorije, biomedicinska istraživanja, zdravstvenu izobrazbu; upravljanje domaćim i divljim životinjskim populacijama; zaštita pitke vode i okoliša; upravljanje hitnim stanjima vezanim za javno zdravlje itd. Stručnjaci koji se bave veterinarskim javnim zdravstvom koriste svoja profesionalna znanja i iskustva kako bi na valjan način prevenirali ili odgovorili na pojave bolesti podrijetlom od životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla.

Može se, dakle, reći da je veterinarsko javno zdravstvo esencijalni dio javnog zdravstva koje uključuje kooperaciju između disciplina povezanih u zdravstvenu trijadu: ljudi – životinje – okoliš i sve njihove interakcije.

U nadolazećim vremenima, kao prioritet, nametnulo se podizanje razine suradnje i povezivanja između ljudske i veterinarske medicine. Primjerice, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najmanje pola od 1700 poznatih uzročnika koji uzrokuju oboljenja u ljudi potječu iz rezervoara poput životinja ili insekata.

Uočavajući važnost zoonoza međunarodne institucije koje se bave poslovima vezanim za zdravlje ljudi i životinja, Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organization – WHO, Organizacija za hranu i poljoprivredu (eng. Food and Agriculture Organization – FAO) i Svjetska organizacija za zdravlje životinja (eng. The World Organisation for Animal Health – OIE), su uspostavile globalni sustav za brzo uzbunjivanje za važnije životinjske bolesti, uključujući zoonoze (eng. Global Early Warning System for Major Animal Diseases, including Zoonoses – GLEWS). Navedenim se sustavom uzbunjivanja želi ukloniti nedostatke u ranom otkrivanju i brzom djelovanju protiv životinjskih bolesti. Ti nedostaci su pridonijeli širenju bolesti na međunarodnoj razini, a posebice su pridonijeli pojavi zoonoza poput goveđe spongiformne encefalopatije (eng. Bovine Spongiform Encephalopathy – BSE). Sustav GLEWS je dizajniran s ciljem da omogući bolje predviđanje i sprječavanje prijetnja povezanih s bolestima u životinja, zahvaljujući razmjeni informacija, epidemiološkoj analitici i terenskom ispitivanju.

Bedrenica Anthrax
Babezioza Babesiosis
Bruceloza Brucellosis
Kampilobakterioza Campylobacteriosis
Goveđa spongiformna encefalopatija (BSE); Creutzfeldt-Jakobova bolest Morbus Creutzfeldt-Jakob
• Ehinokokoza Echinococcosis
• Escherichia coli infekcije Infectio per Escherichiam coli
• Jersinioza Yersiniosis
• Lišmanioza Leishmaniasis
• Leptospiroza Leptospirosis
Listerioza Listeriosis
• Malarija Malaria
• Klamidioza Chlamydiosis (Ornitoza ornithosis; Psitakoza Psittacosis)
Q groznica Febris Q
• Bjesnoća Rabies
• Groznica riftske doline Febris Rift Valley
• Salmoneloze Salmonellosis
• Tenijaza Taeniasis
• Toxokarijaza Toxocariasis
• Toksoplazmoza Toxoplasmosis
• Trihineloza Trichinellosis
• Tularemija Tularaemia
• Tuberkuloza Tuberculosis