Valentina Zoretić-Rubes, dipl. ing. preh. teh.
Ministarstvo zdravstva, Zagreb, Hrvatska

GMO i dalje zadržava svoj negativan imidž Frankeštajn biljaka, hrane, proizvedenih u laboratorijima.

Posljednjih dvadesetak godina primjena tehnika genetičkog inženjerstva u proizvodnji usjeva i hrane eskalirala je na globalnoj razini. Širenje genetski modificiranih usjeva, hrane po cijelome svijetu utjecalo je na razvoj i implementaciju sustava upravljanja rizikom pri uporabi GMO i primjenom tehnika genetičkog inženjerstva u velikoj većini država svijeta a posebno u EU.

U odnosu na svjetsko tržište zastupljenost GM hrane na tržištu Europske unije je vrlo mala. Razlog tome je složen institucionalni okvir te kompleksno zakonodavstvo u području upravljanja rizikom pri uporabi GMO. Postupak odobravanja stavljanja GMO na tržište država članica Europske unije centraliziran je, vrlo složen i dugotrajan postupak, koji se odvija se na osnovi odredaba Direktive 2001/18, Direktive 2015/412 i Uredbe (EU)1829/2003.

Jednom odobren GMO u Europskoj uniji za uporabu kao hrana, hrana za životinje ili kao usjev automatizmom je odobren za uporabu u svim državama članicama Unije.

U cilju zaštite zdravlja ljudi i javno zdravstvenog interesa potrošača, na osnovi provedenih procjena rizika zdravstvene ispravnosti hrane, i u Republici Hrvatskoj je uspostavljen sustav upravljanja rizikom u području GMO.

Na osnovi desetogodišnjih rezultata praćenja učinkovitosti sustava upravljanja rizikom u području GM hrane na teritoriju RH, zaključuje se da stanovništvo RH još uvijek nije izloženo utjecaju GM hrane na tržištu RH.

Međutim, primjena novih tehnika genetičkog inženjerstva oplemenjivanja bilja ukazuje na potrebu žurne revizije postojećeg zakonodavstva u području GMO kao i na potrebu jačanja administrativne i stručne infrastrukture kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini.

Ključne riječi: genetski modificirani organizam, tehnike genetičkog inženjerstva, sustav upravljanja rizikom