Vlatka Buzjak Služek, dipl. ing. preh. teh.
Hrvatska agencija za hranu (HAH)

Nitrati su spojevi koji se u prirodi pojavljuju kao dio ciklusa dušika. Koriste se u poljoprivredi kao gnojivo, a u prehrambenoj industriji kao prehrambeni aditivi. U ljudsko tijelo uglavnom ulaze egzogeno konzumacijom povrća, vode i ostale hrane, ali se u ograničenoj količini stvaraju i endogeno. Nitrati sami po sebi pokazuju neznatno toksično djelovanje za ljudski organizam, no njihovi metaboliti, nitriti i nitrozoamini, mogu predstavljati rizik za zdravlje zbog stvaranja methemoglobina. Prihvatljivi dnevni unos za nitrate iznosi 0–3.7 mg /kg tjelesne mase.

U izračunu procjene izloženosti nitratima za konzumente u Hrvatskoj u dobi od 18 do 67 godina obuhvaćene su kategorije hrane koje najviše doprinose unosu nitrata, a to su povrće, mesni proizvodi i voda za piće. Za izradu procjene izloženosti korištena su dva scenarija, a oba se temelje na prosječnoj dnevnoj konzumaciji na individualnoj razini za definirane kategorije hrane i pojedinačnoj tjelesnoj masi ispitanika. U scenariju s prosječnom pojavnosti nitrata uzeta je srednja vrijednost njihove koncentracije za svaku kategoriju hrane, dok je u scenariju s visokom pojavnosti nitrata, računato s P95 koncentracije nitrata za dvije kategorije hrane koje najviše doprinose ukupnoj izloženosti nitratima, a za ostale kategorije je uzimana srednja vrijednost.

U scenariju s prosječnom pojavnosti nitrata, kod 0.15 % populacije unos nitrata prelazi prihvatljivi dnevni unos, a u scenariju s visokom pojavnosti nitrata kod 2.15 % populacije. Dnevnom unosu nitrata u Hrvatskoj najviše doprinosi povrće (56 %), pogotovo lisnato, slijedi voda za piće (37 %) te meso (7 %).