Sara Mikrut Vunjak, dipl.iur.
Hrvatska agencija za hranu, Osijek, Hrvatska

Posljednjih godina, svjedočili smo nekoliko situacija pojave opasnosti porijeklom iz hrane na području Europe. Procesom globalizacije, otvorenim granicama i ekspanzijom on line medija, protok roba, ali i informacija znatno je brži te samim tim je potrebna promptnija i učinkovitija reakcija potencijalno odgovornih. Stoga te situacije zahtijevaju poseban komunikacijski pristup i izrazito su komunikacijski osjetljive i u tom kontekstu možemo govoriti o kriznoj komunikaciji.

Iako se, naočigled, svaka kriza doima specifičnom i može se činiti kako samim tim zahtjeva drugačiji pristup, postoje neka pravila kojih se treba pridržavati te se mogu primijeniti na svaku kriznu situaciju. U izlaganju ću se osvrnuti na negativne primjere krizne komunikacije, odnosno na ono što ne treba činiti za vrijeme krize i što možemo naučiti iz tuđih grešaka.

Kriza je test za reputaciju odgovornih nositelja komunikacije, radilo se o industriji ili predstavnicima nadležnih tijela te ona u krizi može biti nepovratno uništena. No, možemo li profitirati iz krize? Je li moguće nepriliku pretvoriti u priliku te iz krizne situacije izaći kao pobjednik?