Bakterije pronađene kod ljudi, životinja i u hrani i dalje pokazuju otpornost prema antimikrobnim lijekovima koji su u širokoj upotrebi, navodi se u najnovijem EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) i ECDC (Europski centar za sprječavanje i suzbijanje bolesti) izvješću o antimikrobnoj otpornosti kod bakterija (AMR). Rezultati jasno ukazuju kako antimikrobna otpornost kod bakterija predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje ljudi i životinja. Infekcije uzrokovane bakterijama otpornim na antimikrobne lijekove uzrokuju približno 25 000 smrtnih slučajeva svake godine u EU.
„Antimikrobna otpornost predstavlja izravnu prijetnju za zdravlje ljudi i životinja. Poduzeli smo znatne napore kako bismo zaustavili njezin rast, no to još nije dovoljno. Moramo djelovati brže i odlučnije na nekoliko različitih područja. Iz tog razloga, Europska komisija ovoga ljeta pokreće novi plan djelovanja kojim će stvoriti novu strukturu za buduća koordinirana djelovanja u svrhu smanjenja širenja antimikrobne otpornosti“ navodi Vytenis Andriukaitis, povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane.
Izvješće pokazuje kako je opća otpornost bakterija iz roda Salmonella na različite vrste lijekova izuzetno visoka diljem EU. Međutim, stručnjaci navode da je otpornost na ključne antimikrobne lijekove koji se koriste u liječenju teških slučajeva infekcije salmonelama kod ljudi i dalje niska. Salmoneloza, bolest uzrokovana navedenom bakterijom, druga je najčešće prijavljivana bolest podrijetlom iz hrane u EU.
„Od posebne je važnosti napomenuti da neki uobičajeni sojevi salmonela kod ljudi, poput monofazne S. Typhimurium, pokazuju izuzetno visoku otpornost prema više vrsta lijekova. Razumna uporaba antibiotika u humanoj i veterinarskoj medicini od izuzetnog je značaja kod suočavanja s izazovom nastalim zbog antimikrobne otpornosti. Imamo zajedničku odgovornost osigurati daljnje djelovanje antimikrobnih lijekova“ napominje Mike Catchpole, glavni znanstvenik u ECDC-u.
U izvješću se, također, ističe kako se razine antimikrobne otpornosti u Europi i dalje razlikuju prema zemljopisnom području, te su u zemljama sjeverne i zapadne Europe niže od onih u zemljama južne i istočne Europe.
Marta Hugas, voditeljica odjela za biološke opasnosti i kontaminante u EFSA-i napominje: „Spomenute zemljopisne razlike najvjerojatnije su povezane s razlikama u uporabi antimikrobnih lijekova diljem EU. Primjerice, u zemljama u kojima su poduzete mjere reduciranja, zamjene i ponovnog promišljanja u korištenju antimikrobnih lijekova kod životinja, pokazale su niske razine antimikrobne otpornosti, s trendom daljnjeg smanjivanja.“
Ovogodišnje izvješće obogaćeno je alatom za vizualizaciju podataka, koji omogućava pregled podataka za svaku zemlju prema razini antimikrobne otpornosti za određene bakterije pronađene u hrani, životinjama i ljudima. Interaktivna infografika je dostupna na EFSA-inim web stranicama.
Izvješće također uključuje sljedeće rezultate koji mogu imati utjecaj na zdravlje:
– Otpornost prema karbapenskim antibioticima otkrivena je prvi put u sklopu redovitog EU godišnjeg monitoringa za životinje i hranu. Od raspoloživih antibiotika, karbapeni su obično posljednji izbor pri liječenju pacijenata zaraženih bakterijama otpornima na više vrsta lijekova. Vrlo niske razine otpornosti zabilježene su kod bakterije E. coli pronađene u svinjama i u svinjskomu mesu.
– E. coli koja producira beta-laktamaze proširenog spektra (ESBL producing E. Coli) pronađena je u govedini, svinjetini, svinjama i teladi. Bakterije koje proizvode ESBL enzime pokazuju otpornost prema β-laktamskim antibioticima u koje spadaju derivati penicilina i cefalosporina. Rasprostranjenost ESBL – producirajuće E. coli razlikovala se među zemljama, od niske do vrlo visoke.
– Otpornost prema kolistinu pronađena je u vrlo niskim razinama u Salmonella spp. i E. coli kod svinja i goveda. Kolistin se uobičajeno može koristiti u nekim zemljama u svrhu suzbijanja infekcija kod životinja, osobito kod svinja. U određenim okolnostima, antibiotik se može koristiti kao „posljednji izbor“ u humanoj medicini.
– U preko 10 % ispitanih bakterija Campylobacter coli porijeklom od ljudi, utvrđena je otpornost na dva ključna antimikrobna lijeka (fluorokinoloni i makrolidi) koji se koriste kod liječenja teških slučajeva infekcije kampilobakterom kod ljudi. Kampilobakterioza je najčešće prijavljivana bolest podrijetlom iz hrane u EU.
