EFSA-in znanstveni odbor za biološke opasnosti (BIOHAZ) je objavio prvu znanstvenu procjenu rizika od patogena koji mogu kontaminirati hranu neživotinjskog porijekla. U znanstvenom mišljenju prikazan je ukupan broj slučajeva oboljenja ljudi u epidemijama izazvanim hranom, u razdoblju od 2007. do 2011. godine, na području Europe, s udjelima prijavljenih slučajeva oboljenja ljudi uzrokovanih hranom neživotinjskog i životinjskog porijekla.
Prema objavljenom znanstvenom mišljenju, hrana životinjskog porijekla je i dalje izvor većine dokumentiranih i prijavljenih bolesti koje se prenose hranom (90%). Međutim, tijekom promatranog razdoblja porastao je broj epidemija, pojedinačnih slučajeva oboljenja ljudi i hospitalizacija povezanih s hranom neživotinjskog porijekla. Epidemije povezane s hranom neživotinjskog porijekla imaju manje ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje u usporedbi s onima povezanim s hranom životinjskog porijekla.
Obzirom na trendove u razdoblju 2007. – 2011., bolesti koje se prenose hranom neživotinjskog podrijetla, u odnosu na ukupan broj bolesti koje se prenose hranom, čine 10% ukupnih epidemija, 26% pojedinačnih slučajeva oboljenja ljudi, 35% hospitalizacija te 46% smrtnih slučajeva. Treba uzeti u obzir kako je tom postotku uvelike doprinijela epidemija enterohemoragijske E. coli porijeklom iz klica, 2011. godine. Ako se isključe podaci iz te velike epidemije, s hranom neživotinjskog porijekla se povezuje 5% smrtnih slučajeva.
EFSA-ini stručnjaci su razvili model za potporu upraviteljima rizikom kako bi identificirali i rangirali kombinacije pojedinih patogena i hrane koje se najčešće povezuju s bolestima koje se prenose hranom neživotinjskog porijekla. Najviše rangirana kombinacija je salmonela i sirovo lisnato povrće, a slijede jednako rangirane kombinacije: salmonela i lukovičasto povrće, salmonela i rajčica, salmonela i dinja te E. coli i svježe mahune, ostale mahunarke i žitarice.
U znanstvenom mišljenju se preporuča korištenje usklađene terminologije za kategorije hrane u svrhu prikupljanja podataka, kao i prikupljanje dodatnih informacija o pripremi, obradi i čuvanju pojedine hrane.
Odbor je prilikom izrade znanstvenog mišljenja koristio podatke prikupljene u svim državama članicama EU koji pružaju informacije o broju i težini bolesti povezanih s hranom.
Više detalja pogledajte na:
