U organizaciji Hrvatske agencije za hranu, uz potporu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a i EFSA-e, u Osijeku je, pod simboličnim geslom „Spasimo hranu“, održan međunarodni skup povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane. Na skupu se, održanom pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, te pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva RH, okupilo preko 200 sudionika iz Hrvatske i regije.
Ovogodišnja misao vodilja Svjetskog dana hrane je naša djela su naša budućnost, a povezana je s jednim od FAO glavnih strateških ciljeva – smanjenje gladi na globalnoj razini, te je stoga, za temu obilježavanja izabrano doniranje hrane, koje je detektirano kao jedno od gorućih pitanja u našoj zemlji.
U uvodnom dijelu, uz ravnateljicu, prisutne goste pozdravili su gradonačelnik grada Osijeka, Ivan Vrkić, župan Osječko – baranjske županije, Ivan Anušić, predstavnica FAO Regionalnog ureda za Europu i Središnju Aziju, Myriam Annette, pomoćnica ministra zdravstva, Vera Katalinić-Janković, te pomoćnica ministra poljoprivrede i predsjednica Upravnog vijeća HAH-a, Jelena Đugum.
Skup je otvoren premijerom spota Hrvatske agencije za hranu i Ministarstva poljoprivrede „(Upotrije)biti ili ne (upotrije)biti nakon“
Kako je skup bio podijeljen u nekoliko tematski cjelina, u okviru prve cjeline, kojom je predstavljena vizija predmetne problematike, predavanje su održale predstavnice Europske komisije i FAO.
Predavanje „EU aktivnosti s ciljem olakšanja doniranja i sprječavanja bacanja hrane“ putem video linka održala je Anne-Laure Gassin (EK), koja je predstavila zakonodavni okvir i mjere za prevenciju i smanjenje otpada od hrane, istaknula važnost postojanja vodiča za doniranje hrane, razumijevanje oznaka o rokovima trajnosti te digitalne alate i mogućnosti za suradnju između institucija u sustavu doniranja hrane.
Potom je uslijedilo predavanje predstavnice FAO, Myriam Annette „Globalni pristup bacanju hrane“ koji je definirao glavna mjesta nastanka otpada od hrane te razloge bacanje hrane, važnost utjecanja na smanjenje ovih aktivnosti u smislu generalnog smanjenja negativnog utjecaja na okoliš te smanjenja gladi i nedostatka hrane na globalnoj razini, kao i alate za postizanje ovih ciljeva koje potiče i provodi FAO.
Drugu tematsku cjelinu skupa, pod nazivom Skeniranje stanja, predavanjem „Porezni tretman kod doniranja hrane u Republici Hrvatskoj“ otvorio je predstavnik Ministarstva financija, Zvonimir Pavić, koji je predstavio je nacionalni zakonodavni okvir vezano uz poreznu politiku i doniranje hrane kao i obveze donatora i ostalih dionika u odnosu na spomenute propise.
Rezultate istraživanja o doniranju hrane, koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede, predstavila je Iva Skelin – Paulić, predstavnica Uprave za hranu i fitosanitarnu politiku s predavanjem „Tko (ne) donira u Hrvatskoj i zašto?“ . Osvrnula se na razloge i probleme vezano za doniranje hrane na različitim razinama – u primarnoj proizvodnji, industriji, trgovini, ugostiteljstvu, kao i na razini institucionalnih kuhinja te građana. Također je predstavila i zakonodavni okvir za koji je nadležno i koje je izradilo Ministarstvo poljoprivrede, kao i dosadašnje rezultate i aktivnosti u tijeku, za unaprjeđenje sustava doniranja hrane.
Ovu tematsku cjelinu zatvorila je predstavnica Hrvatske agencije za hranu, Andrea Gross – Bošković, koja je predstavila rezultate istraživanja HAH-a vezano za rokove trajanja hrane, odnosno mogućnost produženja tih rokova predavanjem „Kada je hrana sigurna za doniranje?“ . Istaknula je kako je istraživanje provedeno u skladu s preporukama EK, koje upućuju na mogućnost revidiranja rokova trajnosti određenih proizvoda, izradom uputa, odnosno smjernica za subjekte u poslovanju s hranom te donatore, po pitanju sigurnog doniranja hrane, kao i edukacije potrošača, ali i ostalih dionika u lancu hrane, vezano uz razumijevanje oznaka roka trajanja hrane.
Treću i posljednju cjelinu, pod nazivom Primjeri dobre prakse, otvorio je predsjednik Europske banke hrane (FEBA), Jacques Vandenschrik, predavanjem „Kako FEBA podupire i razvija nacionalne banke hrane?“. U okviru vrlo zanimljivog predavanja upoznao je sudionike skupa s misijom i zadaćama FEBA-e, ali isto tako i praktičnim primjerima njezinog funkcioniranja, prikazavši funkcioniranje centraliziranog i decentraliziranog modela. Posebno je istaknuo važnost i vrijednost velikog broja volontera koji su uključeni u ove poslove, njih 88%, što puno govori o potrebi za promjenama u načinu promišljanja i razumijevanja cjelokupne problematike doniranja hrane te pomaganja potrebitima.
Ovu sekciju zatvorila je predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača (CIEP) iz Osijeka, Tanja Popović – Filipović, predstavljanjem EU projekta „Srdačno, hrana“, predavanjem na temu „Globalni pristup učenju o stvaranju otpada iz hrane u neformalnom obrazovanju“. Objasnila je kako je cilj projekta podići razinu svijesti potrošača o prevenciji bacanja hrane u Hrvatskoj, Litvi, Latviji, Estoniji, Rumunjskoj i Bugarskoj, odnosno zemljama partnerima na projektu. Također je predstavila dosadašnje rezultate projekta, kao i planirane projektne aktivnosti koje uključuju različite medijske kampanje, promotivne aktivnosti te edukaciju ciljanih skupina.
Sve tri sekcije moderirala je Sara Mikrut Vunjak iz Hrvatske agencije za hranu.
Obilježavanje Svjetskog dana hrane završilo je održavanjem Okruglog stola na temu Doniranje hrane: Izazovi u procesu doniranja hrane i kako ih savladati?.
Aktivni sudionici bili su predstavnici svih relevantnih institucija u ovom lancu: predstavnica Ministarstva poljoprivrede, Sanja Kolarić – Kravar, predstavnica Hrvatske gospodarske komore, Valentina Šimić, ravnatelj Crvenog križa Osijek, Denis Ćosić, voditeljica korporativnih komunikacija za Dukat d.d. Zagreb, Kristina Klarić – Rubčić, voditeljica Odjela za zaštitu okoliša za Konzum d.d. Zagreb, Mira Kraljić, izv.prof.dr.sc. Blaženka Knežević, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, Darja Sokolić.
Tijekom okruglog stola razvila se aktivna i afirmativna diskusija, odgovoreno je na mnoga pitanja, što je u konačnici rezultiralo donošenjem zaključaka u smjeru daljnjeg rješavanja ovog važnog pitanja, koje je u kratkim crtama sumirala ravnateljica HAH-a.
Istaknula je kako, upravo iz ovako konstruktivne diskusije, svih dionika u lancu doniranja hrane, očigledno postoji velika motivacija i spremnost u rješavanju ovog važnog pitanja na nacionalnoj razini. Također, definirana su 3 ključna izazova s kojima se susrećemo u samom procesu:
- Odgovornost za doniranu hranu kao nerijetko ograničavajući faktor. Upravo stoga će rezultati studije Hrvatske agencije za hranu biti temelj smjernica za subjekte u poslovanju i donatore, koje će izraditi Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji sa HAH-om, a cilj je da one predstavljaju jasan vodič i odgovor na pitanje kada je hrana sigurna za doniranje?
- Nadalje, utvrđeno je kako je podkapacitiranost posrednika veliki problem, u smislu nedostatka adekvatnih prostora, opreme i ljudstva
- Također, detektirano je odsustvo strukture i mreže onih koji doniraju i onih u potrebi, te su predstavljene trenutne aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, upravo s ciljem povezivanja i umreženosti donatora i posrednika, putem informatičke platforme, odnosno softverskog rješenja za njihovo umrežavanje.
Zaključno, kako Ministarstvo poljoprivrede trenutno radi na Studiji izvedivosti banke hrane, kojoj je cilj iznaći najpogodnije rješenje za Hrvatsku, svi dionici su se složili kako bi prikladniji model bile regionalne banke hrane, od jedne centralizirane banke, s ciljem što lakše i efikasnije distribucije donirane hrane u sve dijelove Hrvatske.
Aktivnoj diskusiji je iznimno pridonio stručnim moderiranjem Mislav Togonal.
Fotografije sa skupa pogledajte u galeriji