Radionica za prehrambeni sektor „Kako izračunati hranjive vrijednosti hrane“, u organizaciji Hrvatske agencije za hranu (HAH) i Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) te uz potporu Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Ministarstva poljoprivrede održana je 2. ožujka 2017., u prostorima HGK u Zagrebu. Cilj radionice je bio pomoći prehrambenom sektoru ispravno izračunati hranjive vrijednosti prehrambenih proizvoda koje stavljaju na tržište, a u čemu je od pomoći Vodič za prehrambeni sektor: Kako izračunati hranjive vrijednosti hrane. Proizvođači su pokazali veliki interes za radionicu te se okupilo 100-tinjak sudionika.
Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, Božica Marković, istaknula je u uvodnoj riječi kako su pojedine naše industrije i prije zakonskog roka krenule u navođenje nutritivnih vrijednosti prehrambenih proizvoda što pokazuje odgovornost proizvođača prema potrošačima te kako od radionice očekuje da će pomoći proizvođačima u poslovanju.
Dr. sc. Darja Sokolić, načelnica Odjela za upravljanje podacima i prehranu HAH-a, predstavila je rezultate projekta Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a FAO/INFOODS – kompilacije nacionalnih tablica o sastavu hrane. Projekt je pod slovačkim vodstvom proveden za zemlje istočne Europe i središnje Azije, koje nemaju svoje tablice. „U Hrvatskoj je održan niz radionica u dva od četiri koraka projekta s podacima o 100 namirnica. Ova radionica je završetak toga projekta. Tablica je na provjeri kod FAO-a, a bit će objavljena na stranicama HAH-a i FAO-a kao relevantna baza podataka. Od prikupljenih podataka se očekuje da će biti početak izrade velike nacionalne baze podataka o sastavu hrane.“, rekla je dr. sc. Sokolić te dodala kako je potrebno nastaviti s nadogradnjom nacionalne tablice sastava hrane kroz radnu grupu HAH-a.
„Osnovna razlika između računalne baze podataka i tablica o sastavu hrane, bilo u tiskanom ili računalnom obliku je u tome da baza podataka o sastavu hrane nudi više podataka o hrani, metodama, kvaliteti podataka te prikazu sastava hrane. Postoji rastuća potražnja za računalnom bazom zbog stalnih promjena u zalihama hrane i cijeni te povećanja svjesnosti za prevenciju bolesti čime se generiraju zahtjevi za uključivanje novih sastojaka i parametara nove hrane te obvezno označavanje hrane.“, napomenula je prof. dr. sc. Irena Colić Barić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govoreći o podacima o sastavu hrane (FCD) i bazi podataka o sastavu hrane, (FCDbs) te njihovoj primjeni.
Prof. dr. sc. Daniela Čačić Kenjerić s Prehrambeno–tehnološkog fakulteta Osijek predstavila je EuroFIR-ov (European Food Information Resource) vodič za prehrambeni sektor Kako izračunati hranjive vrijednosti hrane. Vodič predlaže ujednačen postupak izračuna receptom koji je primjenjiv za izračun hranjivih vrijednosti hrane te prikazuje opće korake izračuna. Vodič je namijenjen proizvođačima i prodavačima hrane, ugostiteljima te drugima zainteresiranim za označavanje hranjivih vrijednosti, a rezultati dobiveni izračunom uvijek se trebaju smatrati približnim vrijednostima. „Proizvođač odgovara za to je li izračun receptom prikladan za označavanje, a preporuča se, kada god je moguće, odrediti sadržaj hranjivih tvari u namirnici laboratorijskom analizom“, istaknula je prof. dr. sc. Čačić Kenjerić.
Dr. sc. Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede pojasnila je kako treba izgledati nutritivna deklaracija čije je navođenje obvezno, gotovo za svu hranu, od 13. prosinca 2016., sukladno Uredbi (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani.
