Pregovori oko sklapanja Partnerstva za transatlansku trgovinu i ulaganja – TTIP između Europske unije i SAD-a započeli su u srpnju 2013. godine. S obzirom na njihov značaj i dugoročne posljedice, posebice odredbe o uvozu i izvozu prehrambenih proizvoda, za njihov sadržaj iznimno zanimanje iskazuje, kako europska, tako i hrvatska javnost.
Upravo zbog niza nepoznanica i zabrinutosti javnosti, zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Biljana Borzan i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković održale su danas konferenciju za novinare.
„Stav europskih socijaldemokrata i mene osobno jest da ovim eventualnim zaključenjem TTIP-a nikako ne smije doći do snižavanja standarda kada su sigurnost hrane i zaštita potrošača u pitanju jer SAD u nekim sektorima ima mnogo niže kriterije. To je i bio sadržaj mog zastupničkog pitanja na koji je Komisija dala jasan, nedvojben odgovor u kojemu je dala do znanja da do snižavanja standarda neće doći. Europska komisija je institucija koja nije sklona davati paušalne izjave i stoga odgovor povjerenika Borga smatram važnim” – istaknula je zastupnica Borzan.
Odgovarajući na upite novinara što to konkretno znači, Borzan je odgovorila kako klonirano, hormonski tretirano meso, zatim meso čišćeno klorom ili genetski modificirani proizvodi neće naći put do europskih potrošača.
„Smatram da je ovaj podatak osobito važan za nas, za naš poljoprivredni kraj Hrvatske i i da je važno da o tome građani budu informirani, kako ne bi bilo mjesta panici zbog dezinformacija i poluinformacija”, poručila je Borzan dodajući kako je do sada odrađeno pet rundi pregovora te da će na kraju Europski parlament odlučivati o sporazumu.
„Naša je dužnost osigurati da se ovaj povijesno važan dokument ne pretvori u bilo što drugo, osim u sporazum koji će donijeti maksimalnu gospodarsku korist bez ikakve štete za europske građane”, smatra Borzan.
Ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković istaknula je kako je EU sustav sigurnosti hrane utemeljen na okviru analize rizika Codex Alimentarius Europske komisije, a koji je u svojoj suštini preventivan jer prilikom donošenja odluka uzima u obzir rezultate procjene rizika. Oslanja se i na pravilo predostrožnosti s ciljem zaštite zdravlja i interesa potrošača.
„Postoje i neke razlike u standardima, no pri tome treba imati na umu i razloge tih razlika, koje se kreću od drugačijeg, masovnog načina proizvodnje do općenito drugačijeg funkcioniranja sustava. Razlike se očituju u nepostojanju obveze označavanja GMO proizvoda u SAD-u, u pravilu veće dopuštene maksimalne vrijednosti mikotoksina, nepostojanje obvezne kontrole trihinele, korištenje hormona rasta u ishrani goveda, tretiranje peradi klorom u svrhu dezinfekcije, dok je u EU dozvoljeno samo vodenom parom” – pojasnila je ravnateljica Gross-Bošković, dodajući kako je iznimno važno na samom početku točno i precizno definirati sva važna i otvorena pitanja. „Važnost ovog sporazuma je velika i on neosporno ima puno prednosti, no nipošto se ne smije pregovarati o nižoj razini zaštite zdravlja potrošača u korist komercijalne dobiti” , zaključila je Gross Bošković.
