back to top

ZAGORSKI DOMAĆI ŠTRUKLI

ZAGORSKI DOMAĆI ŠTRUKLI

Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.
Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. Više o nematerijalnoj kulturnoj baštini pročitajte na http://www.min-kulture.hr/nematerijalna_bastina
Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja i prijedloga Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu utvrđuje Ministarstvo kulture.

Zagorski domaći štrukli uvedeni su u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske:

Ovim putem Hrvatska agencija za hranu zahvaljuje:
Ministarstvu kulture Republike Hrvatske na ustupanju teksta
Krapinsko-zagorskoj županiji na ustupanju slika

 

  • Priprema tradicijskog jela zagorski domaći štrukli

Tekst iz Rješenja Ministarstva kulture za uspostavljanje svojstva nematerijalnog kulturnog dobra, Klasa: UP-Io 612-08/07-06/0330, Urbroj: 532-04-02-02/1-07-2, Zagreb, 25. rujna 2007.

Priprema tradicijskog jela zagorski domaći štrukli podrazumijeva posebno umijeće gotovo svake domaćice s područja Hrvatskog zagorja koje se nalazi u Krapinsko-zagorskoj županiji, te uz neke razlike i s područja čistruklitave središnje Hrvatske. Zagorski kraj prava je riznica neobičnih poslastica koju su silom prilika i siromašva domišljate Zagorke pripremale svojim mnogobrojnim obiteljima. Štrukli se mogu pripremati kao slani i slatki, mogu se kuhati i peči, a poslužuju se kao juha, predjelo, desert, glavno jelo i samostalno malo jelo.
Svaki dio ovog područja ima svoju verziju i svoj način pripreme štrukli. Pripremaju se tako da se, kod svih varijanti, vučeno tijesto puni kravljim sirom, uz dodatak kiselog vrhnja i jaja, potom se savija i zatim stavi peči. Na taj su se način štrukli spremali u starim zagorskim domaćinstvima pred više stotina godina, te ovo jelo niti u jednoj sličnoj varijanti nije poznato u svijetu. U doba kada dozrije povrće, mlade tikve i buće, radi se i tradicionalna bućnica, kao varijanta štrukli, a postoje još i varijante od maka i repe. Ovisno o nadjevu, štrukli se nazivaju sirni štrukli, tikvači, makači i štrukli z repom.

Omjer namirnica za štrukle je sljedeći: izmiješa se pola glatkog i pola oštrog brašna, doda se mlake vode u koju se stavi malo octa, sol, jedno jaje, 2 žlice ulja i dobro se mijesi na dascstruklii. Mijesi se tako dugo dok se tijesto počne odvajati od daske.
Izmiješano tijesto se podijeli u mlinčeke, prekrije čistom krpom i pusti da stoji oko 1 sat.

Zatim se tijesto razvlači na stolu, na stolnjaku ili plahti. Započinje se razvlačiti mlinčenjakom, potom se tijesto lagano polije uljem da se ne hvata za ruke i dalje se rukama razvlači. Najčešće se razvlači preko širine stola, a deblji rubovi uz kraj razvučenog tijesta rukom se strgaju. Tijesto se fila uz jedan rub, poškropi otopljenim maslacem, margarinom ili uljem (da se tijesto ne prime nego da se lista), tijestom se nadjev preklopi i potom se stolnjakom tijesto suče, rola do kraja. Postavlja se u namašćeni protvan i prijesno se reže tanjurom na željenu veličinu. Ako se ne reže prijesno, pečeni štrukli režu se nožem.

Namirnice za sirne su štrukle jedan kravlji sir, jaja, sol, vrhnje, a može se dodati i malo šećera da budu slatki. Sve se združđe vilicom ili rukom i fila se tijesto. Protvan se podmaže, štrukli se slože u protvan i zaliju otopljenim putrom, margarinom, uljem ili vrhnjem.

strukliZa tikvač se koristi jedan kravlji sir, jaja, malo soli izmiješaju se sa bučom. Obična domača buča (okrugla, zelena, a može i neka druga vrsta) prethodno se na ribežu nariba na rezance, osoli i pusti malo stajati. Buča se ocijedi i pomiješa sa sirom i jajima. Daljnji postupak je isti kao kod sirnih štrukli.

Za varijantu od maka, mak se prokuha na mlijeku da se zgusne, zatim se odmakne i dodaju se jaja te malo vrhnja. Tijesto se fila i daljnji je postupak isti kao kod pripreme ostalih štrukli.

Za štrukle s repom koristi se jedan kravlji sir, jaja i sol koji se izmiješaju. Doda se repa, prethodno narezana pomoću ribeža na rezance i kuha u slanoj vodi. Potom se ocijedi i stavi u mlijeko, u kojemu malo odstoji, da mlijeko izvuče miris repe. Pomiješa se sa smjesom i fila tijesto. Daljnji postupak je isti kao kod prethodnih štrukli.

Krapinsko-zagorska županija prepoznala je bogatstvo nasljeđa i u želji za očuvanjem autohtonih recepata organizirala manifestaciju Babičini kolači. Štrukli se pripremaju u raznim pstruklirigodama, od svakodnevnih do blagdanskih, a do danas su ostali osnovno jelo ovog područja, te u novije vrijeme i identifikacijski simbol.

Brošure s autohtonim receptima izloženima na manifestaciji Babičini kolači pogledajte u pdf formatu:

Babičini kolači 2007.pdf
Babičini kolači 2008.pdf