back to top

BLAGDANSKI BOŽIĆNI KRUH KOLEDO IZ PLEMENŠĆINE

BLAGDANSKI BOŽIĆNI KRUH KOLEDO IZ PLEMENŠĆINE

Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.
Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. Više o nematerijalnoj kulturnoj baštini pročitajte na http://www.min-kulture.hr/nematerijalna_bastina
Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja i prijedloga Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu utvrđuje Ministarstvo kulture.

Blagdanski božićni kruh iz Plemenšćine uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske:

Ovim putem Hrvatska agencija za hranu zahvaljuje:
Ministarstvu kulture Republike Hrvatske na ustupanju teksta
Gradskom muzeju Varaždin na ustupanju slika

 

  • Priprema blagdanskog božićnog kruha koledo iz Plemenšćine

Tekst iz Rješenja Ministarstva kulture za uspostavljanje svojstva nematerijalnog kulturnog dobra, Klasa: UP-Io 612-08/07-06/0334, Urbroj: 532-04-02-02/2-07-2, Zagreb, 23. listopada 2007.

Priprema blagdanskog božićnog kruha koledo pripada narodnoj tradiciji božićnog ciklusa sela Plemenšćine kraj Klenovnika. Pripisujući kruhu sposobnost magijske zaštite, njime se za sve članove obitelji i stoku priziva zdravlje i plodnost u nadolazećoj godini.
KoledoKoledo je božićni kruh koji se u sklopu ostale hrane priprema na Badnjak. Izrađuje se od mješavine kukuruznog brašna i cvajerice, krušnog brašna ili kukuruznog i raženog brašna uz dodatak domaćeg krušnog kvasa. Kružnog je oblika, većih ili manjih dimenzija, a danas je ukrašeno s jednim ili s četiri do pet oraha u ljusci. Kada ukras čini više oraha tada se u središtu koleda nalazi jedan orah okružen prstenom od tijesta, dok su ostali razmješteni oko njega. Nekada je njihov broj bio točno određen pa se ukrašavao s ukupno sedam oraha. Postupak pečenja obuhvaćao je pripremanje vatre u krušnoj peći u kojoj je gazdarica pekla pogaču u cimpletu, plitkoj zemljanoj posudi ili bi zagrijanu taracu očistila drvenom lopaticom, greblicom i vlažnom krpom na kojoj se pogača direktno pekla. Kada je pečena, iz peči se vadila pomoću drvenog lopara s dugom ručkom. Na božićnom stolu koji je ure-đen po točno ustaljenoj tradiciji, koledo zauzima posebno mjesto. Najčešće se postavlja u drvenu struganu u kojoj se drži sve do Tri kralja. Koledu se pripisivala moć zdravlja i snage, a orasima moć ozdravljenja i pomoći kod liječenja nekih bolesti. Iz tog razloga orasi s kolede čuvali su se kroz cijelu godinu. Primjerice kod djece s teškoćama u govoru, konzumiranje ovih oraha pomoglo bi da lakše progovore, a u narodu se znalo reći, ak buš jel orehe buš šlegečavi, što je značilo dugog jezika, brbljav. Uz koledo je također prisutno proricanje stanja u štali. Ako ono tijekom pečenja napukne, značilo je da će krava oteliti žensko, a ako ne pukne muško tele. Tijekom božićnih dana ukućani su postupno konzumirali koledo, dok su središnji dio nakon Tri kralja odnosili na tavan. Tom su ga prilikom poljubili, prekrižili i postavili u žito. Za Novu Godinu komadiće koleda odnosili bi svinjama da budu zdrave i napredne, a mrvice bi bacali u vatru i pritom se prekrižili.  koledo

Blagdanski hljebovi, pogače ili peciva tradicija su božićnih običaja mnogobrojnih zemalja sjeverozapadne i istočne Europe. Božićne običaje u kojima postoje osebujne tradicije vezane uz selo Plemenšćinu čuva još mali broj žitelja starije životne dobi. Osim onih očuvanih u sjećanjima kazivača, mogu se  susresti i one koje su perzistirale usprkos suvremenizaciji života i koje su još i danas zadržale važno mjesto u životu još malog broja stanovnika toga sela.