| |
| |
|
|
| |
| Zanimljivosti |
30.04.08
Plavi krumpir
Većina od nas zna za samo dvije do tri vrste krumpira, pa je plavi krumpir za mnoge novost. Međutim, možete ga već neko vrijeme naći i na domaćem tržištu. Kod nas ima entuzijasta koji su ga otkrili prije nekoliko godina, zavoljeli, te ga uspješno i uzgajaju.
Nešto o samom krumpiru i porijeklu možete saznati od njega samoga i to iz intervjua koji je dao radijskoj postaji iz Kanade „Farm Radio International“ na ovom linku http://www.farmradio.org/english/radio-scripts/60-6script_en.asp (šaljivo i edukativno!).
Ukratko, porijeklom je iz peruanskih Anda i bio je omiljeno jelo tadašnjih kraljeva.
Američko tržište počeo je osvajati prije 15-tak godina, tako da je danas dostupan svugdje i u različitim prehrambenim proizvodima, te je postao i obvezan dio jelovnika američke zrakoplovne kompanije JetBlue Airways u obliku čipsa.
Osvojio je čak i Irsku koja je najviše vezana za proizvodnju i konzumiranje krumpira u Europi, te su proizvođači uvođenjem plavog krumpira u asortiman ostvarili i značajna povećanja proizvodnje u protekloj godini.
Sa znanstvenog stajališta o plavom krumpiru sve najbolje.
Plava boja potječe od pigmenta antocijana iz skupine fitonutrijenata nazvanih flavonoidi. Antocijani su u vodi topivi biljni pigmenti koji se na svijetlu reflektiraju od tamno crvene do plavičaste boje te daju boju borovnicama, kupinama, višnjama, brusnicama,… i ukrašavaju jesenske plodove i lišće vatrenim bojama.
Poznato je da su antocijani snažni antioksidansi koji vežu i neutraliziraju visoko reaktivne, slobodne radikale, sprečavaju štetno djelovanje UV zračenja te imaju i antibakterijska svojstva.
Kako bi povećali količinu antocijana u voću i povrću znanstvenici su krenuli u potragu za genom odgovornim za njegovu proizvodnju. Pronađeni su u raznom voću i povrću, a u studenom prošle godine i u jabukama.
Znanstvena istraživanja plavog krumpira su na samom početku, ali dosadašnji rezultati pokazuju da jačina boje ima direktan utjecaj na nivo antioksidativne aktivnosti. Prošle godine u veljači, British Journal of Nutrition objavio je rezultate istraživanja na laboratorijskim štakorima koji su hranjeni plavim krumpirima bogatim antocijanima. Ustanovljeno je da su pokazivali veću antioksidativnu aktivnost od onih koji su hranjeni kukuruzom.
Osim pronalaska gena odgovornog za proizvodnju antocijana pred znanstvenicima je zadatak da osiguraju njegovu kemijsku stabilnost jer su osjetljivi na pH vrijednosti.
Poznato je da se pripremanjem tj. kuhanjem obojenih namirnica, gubi jedan dio prirodnih pigmenata. Kuhanjem plavih šparoga (koje su poznate već stotinjak godina u Engleskoj) gubi se njihova plava boja i prelazi u zelenu. Uz dodatak malo limunovog soka pri kuhanju one će zadržati svoju prirodno plavu boju.
U današnje vrijeme antocijani su popularni kao prirodna bojila za proizvodnju organske, prirodne i zdrave hrane, te je sve veći interes proizvođača hrane za korištenjem prirodnih bojila u zamjenu za sintetska.
Vidimo da je interes proizvodnje voća i povrća s povećanim sadržajem antocijana dvojak:
1. Zdrave namirnice sa značajnom količinom prirodnih antioksidansa
2. Sirovine za izolaciju prirodnog antocijana kao bojila u prehrambenoj industriji
Antocijani su samo jedna od grupa biljnih pigmenata koji djeluju blagotvorno na naše zdravlje, pa ih treba kombinirati s ostalim namirnicama žute, narančaste, zelene i drugih boja.
Dokazano je da obojenu hranu lakše zapazimo na policama u supermarketima, stoga nam znanstvenici poručuju da uskoro možemo očekivati i plave rajčice, mrkve ili jabuke.
A ako niste još probali plavi krumpir svakako to učinite uz savjet da ga konzumirate dok je još topao, jer mu je tada aroma znatno bogatija.
Pripremila:
Darja Sokolić-Mihalak, dipl.ing.preh.tehn.
Povratak Print |
|
|
| |
|
|
|
|
