Prema novim istraživanjima britanske agencije za sigurnost hrane Food Standards Agency naše shvaćanje rizika o prehrani još uvijek nije u potpunosti istraženo. Istraživanjem se ispitivalo kako potrošači opažaju rizike povezane s različitom hranom u usporedbi s znanstvenim dokazima.

Rezultati istraživanja

Ptičja gripa – 90% ljudi bi bilo zabrinuto zbog konzumacije pilećeg mesa iz tvornice kontaminirane ptičjom gripom. U stvarnosti ne postoje znanstveni dokazi koji bi ukazali da prehrambeni lanac ima ulogu u pojavi ptičje gripe kod ljudi. Ljudi se ne mogu zaraziti virusom ptičje gripe ukoliko konzumiraju termički dobro obrađenu piletinu.
Svježe mlijeko – skoro četvrtina ljudi, a posebno oni stariji od 66 godina smatraju kako je rizik od konzumiranja svježeg (nepasteriziranog) mlijeka vrlo mali ili da uopće ne postoji. Međutim, znanost tvrdi kako sirovo mlijeko ne može biti zajamčeno bez štetnih mikroorganizama, čak i kada je proizvedeno pod najstrožim higijenskim uvjetima. Studije provedene u razdoblju od 1995-96. pokazale su kako je 60% testiranih uzoraka bilo kontaminirano s fekalijama. Druga studija iz 1996-97. također je pokazala kako 4% svježeg mlijeka sadrži štetne bakterije koje mogu biti opasne po zdravlje ljudi. Osjetljive grupe ljudi, kao što su stariji ljudi, djeca i trudnice posebno su izložene riziku.
GMO hrana – 65% ljudi bilo je zabrinuto zbog sigurnosti konzumiranja GMO hrane. Znanstveni dokazi govore kako je GMO hrana trenutno dostupna na tržištu sigurna i ne postoji rizik za zdravlje. Opći je dogovor da hrana koja sadrži GMO materijal treba biti pravilno deklarirana tako da pruža potrošaču mogućnost odabira.
Povjerenje – ljudi su više skloniji vjerovati savjetima prijatelja ili člana obitelji vezanim uz zdravlje nego stručnjacima, pa čak i neovisnim znanstvenicima.
Istraživanje je također pokazalo da trenutno postoji mala zabrinutost zbog sigurnosti konzumiranja govedine. Isto tako pokazalo se kako postoji dobra svijest o rizicima povezanim s prekomjernom konzumacijom soli i opasnosti  od konzumiranja ostataka hrane.

GACS sastanak
Navedena istraživanja provedena su za potrebe prvog sastanka neovisnog General Advisory Committee on Science (GACS) održanog 11.03.2008., a koji je vodio znanstvenik i  profesor Colin Blakemore.

Za vrijeme sastanka raspravljalo se o pitanju “ Trebamo li vjerovati što znanstvenici kažu kada je u pitanju hrana"?

Prof. Colin Blakemore istaknuo je slijedeće: 'Ovo istraživanje je samo okvirna slika o mišljenju ljudi vezanom uz hranu i riziku porijeklom iz hrane, ali ono naglašava neke zanimljiva pitanja o tome zašto neku hranu smatramo rizičnom. Dobra je i činjenica da su ljudi očito sve više svjesni utjecaja nekih rizika na njihovo zdravlje - osobito od prekomjerne konzumacije soli u njihovoj prehrani, ali i o drugim pitanjima vezanim uz sigurnost  hrane.
Međutim, također se čini da su ljudi više voljni poslušati savjet o riziku od prijatelja nego od znanstvenika. Očito je da znanstvenici moraju prezentirati pouzdane dokaze na način da ih svi mogu razumjeti i pronaći odgovarajući put kako bi komunicirali s javnošću vezano uz neki problem. To je izazov koji si Food Standard Agency stavlja pred sebe'.

Svrha FSA istraživanja je određivanje stupnja rizika koji potrošači povezuju s različitim aktivnostima, osobito pitanjima vezanim uz hranu.

RSGB Omnibus istraživanje sadržavalo je niz pitanja pomoću kojih je intervjuiran reprezentativni uzorak (u pogledu spola, dobi i zaposlenosti) od 2019 odraslih osoba iz UK (starijih od 16 godina) u razdoblju između 20. i 24. veljače 2008. Podaci su analitički obrađeni kako bi se osigurala njihova demografska reprezentativnost.

Konzumiranje piletine iz tvornice kontaminirane ptičjom gripom
90% rizika je povezano s konzumiranjem takve piletine

Konzumiranje svježeg (nepasteriziranog) mlijeka
22% osoba smatra da ne postoji zabrinutost ili je ona zanemariva
Stariji potrošači (posebno oni stariji od 66) su skloniji mišljenju da rizika nema tj. da je on zanemariv (28%).

Konzumiranje genetički modificirane (GMO) hrane
65% osoba  povezalo je rizik s konzumiranjem genetički modificirane hrane

Konzumiranje mesnih ostataka 3 dana nakon kuhanja
88% osoba povezalo je rizik s konzumiranjem ostataka hrane
Ako podgrijavate ostatke mesa ili druge hrane, uvijek se pobrinite da je ona kompletno ugrijana prije konzumacije. Ne podgrijavajte više od jednom. Ostatke hrane pokušajte iskoristiti unutar 48 sati.

Konzumiranje govedine
63% osoba smatra da nema zabrinutosti ili da je ona zanemariva.
Broj BSE slučajeva u Velikoj Britaniji opada od više od 36000 u 1992. godini do 53 slučaja u 2007.

Prekomjerna konzumacija soli
89% osoba je prepoznalo rizik od prekomjerne konzumacije soli
Prekomjerna konzumacija soli može povisiti krvni tlak. Stoga, osobe s visokim krvnim tlakom imaju 3 puta veću mogućnost od nastanka srčanih bolesti i infarkta te 2 puta veću mogućnost umiranja od tih bolesti za razliku od osoba koje imaju normalan krvni tlak. Trenutno, prosječna dnevna konzumacija soli u UK je 9g. Međutim, Vladina zdravstvena preporuka je da se ne bi trebalo unositi u organizam više od 6g soli dnevno. 

Izvor: Food Standard Agency

Priredila:
Danijela Petrović, dipl.ing.preh.tehn.