| |
| |
|
|
| |
| Zanimljivosti |
Ogbono oraščići – afrički plodovi na europskom stolu
 Irvingia je rod drveta iz obitelji Irvingiaceae, podrijetlom sa zapadnih, tropskih obala Afrike. Najviše ga nalazimo u Gabonu i Kamerunu. Naziva se još divlji mango, afrički mango, ili grmoliki mango. Plod tog drveta je jestivo voće nalik mangu koji je posebno cijenjen zbog bogatstva masti i proteina. Voćka je velik koštičav plod, s vlaknastim, končastim mesom, poznata pod imenima ogbono, etima, odika, ili dika orašćić. Opširnije... | Crni dud, lijepa drveta i ukusna zdrava ploda
 Stablo crnog duda (Morus nigra) visoko je i dugovječno, a raste u svim krajevima Hrvatske. U istočnoj je Europi poznat od davnina, a smatra se da je u ove krajeve došao iz Perzije. Za razliku od njega, bijeli dud (Morus alba) potječe iz Kine. Naziv mu dolazi od latinske riječi mora, što znači kašnjenje, vjerojatno zbog polaganog razvoja pupoljaka. Pripada obitelji dudovke (Familiae Moraceae), a farmakopejski naziv mu je Sirupus mororum Fructus mori nigrae.
Spominje se u mnogim djelima antičke Grčke i Rima (Horacije, Ovidije). Vergilije je za dud napisao da je najpametnija biljka jer zadnja propupa čekajući toplo vrijeme, a kad počne pupati propupa u jednoj noći. Kao takva, biljka je posvećena božici Minervi. Čini se da je dud bio više popularan u to davno doba nego danas. Možda zato što ostavlja crvene mrlje na cesti i automobilima nakon što zreli plod otpadne s drveta. Opširnije... | Boja i toplina mirisnog cimeta
 Cimet, lat. Cinnamomum verum, C. Zeylanicum, iz porodice Lauraceae (lovori), začinsko je bilje i začin i rabi se kroz stoljeća i tisućljeća u mnogim kulturama kako bi se istaknula aroma hrane. Rane kulture prepoznale su vrijednost uporabe začina i bilja u čuvanju hrane, a također njihov medicinski učinak na ljudsko zdravlje. Jedna je od takvih biljaka i cimet.Opširnije... | Bojanje jaja za Uskrs
 Obojena jaja nađena su već u pretpovijesnim, germanskim, avarskim i slavenskim grobovima. Kod starih Egipćana, Feničana, Grka, Kelta, Indijanaca i drugih naroda, postojale su legende o tome kako je svijet postao iz jajeta. Iz tih raznih starih vjerovanja kršćanstvo je preuzelo jaje za simbol ponovnog rađanja i novog vječnog života.
Bojanje jaja je stari pretkršćanski običaj koji je naknadno povezan s kršćanskim blagdanom - Uskrsom.
Opširnije... | Mikotoksini u hrani
 Mikotoksini (mykes - grč. gljiva, toxikon - grč. otrov) su toksični sekundarni metaboliti određenih filamentoznih gljiva, prvenstveno plijesni. Uglavnom se smatraju neizbježnim onečišćivačima hrane za ljude i životinje i oni predstavljaju veliki problem u cijelome svijetu. Niske su molekularne mase i ne sudjeluju u primarnom metabolizmu plijesni, te nemaju niti određenu metaboličku funkciju pri razvoju i rastu.Opširnije... | Oprezno s jelima sa roštilja
 Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) čine grupu različitih organskih spojeva, od kojih svaki od njih sadrži dva ili više aromatska prstena načinjena od ugljikovih i vodikovih atoma. Najčešće spominjan od njih je benzo(a)piren, međutim i ostali spojevi iz ove skupine vrlo su poznati i rašireni: antracen, naftalen, floren, piren, benz(a)antracen, benzo(a)floren, itd.Opširnije... | Prisutnost aflatoxina u hrani
 Aflatoksini su vrsta mikotoksina koji su toksični produkti mnogih vrsta plijesni Aspergillus, ponajprije Aspergillus flavus, Aspergillus niger i Aspergillus parasiticus. Nalazimo ih u žitaricama (kukuruzu, pšenici, prosu, riži), uljaricama (soja, , suncokret, pamuk), začinima (čiliju, crnom biberu, korijandaru), orašastim plodovima (pistacio, kokosov orah, badem) i mlijeku. Aflatoksini su potencijalno toksične tvari, imaju kancerogena i mutagena svojstva i izazivaju imunosupresiju.
Opširnije... | Jeste li znali da postoji „food safety“ glazba?
U namjeri da približe svoju poruku potrošačima, pojedine institucije u SAD-u zadužene za sigurnost hrane odlučile su se obratiti glazbom. Sve je počelo na Sveučilištu Savezne Države New Mexico kao dio projekta USDA CSREES National Integrated Food Safety Initiative Project, Number CD-D-FST-7057-CG. Naziv projekta je ''Unapređenje obrazovanja iz područja sigurnosti hrane kroz upotrebu nastavnih programa temeljenih na glazbi'' ("Improving Food Safety Education Through Use of Music-Based Curricula"), a voditelj projekta je Carl Winter sa Sveučilišta Davis, Savezna Država California. Ostale obrazovne institucije uključene u ovaj projekt su Sveučilište Savezne Države Idaho, Sveučilište Clamson, Sveučilište Delaware, te Sveučilište Savezne Države North Carolina. Njihove uratke možete pregledati ovdje: http://foodsafe.ucdavis.edu/FSM_Source/HTML_Source_FSM/music_videos.html#CF
| Priča o kakau i čokoladi
 Vrijeme Adventa, a osobito vrijeme neposredno prije Božića, poznato je diljem svijeta po pripremi kolača i raznih drugih slastica od kojih su vrlo česti i gotovo nezaobilazani sastojci čokolada ili kakao. Stoga nije loše upoznati se pobliže sa ova dva sastojka koji nam puno puta uljepšavaju i najljepše trenutke.
Priča o važnosti kakaovca stara je više od 2600 godina. Ostaci čokolade nađeni su čak u posudama Maja. Ovaj stari indijanski narod Srednje Amerike već tada je imao i svoje slikovito pismo koje je ukazivalo na njihovu kulturu i napredak. Kakao je tada bio veliki luksuz. Konzumirali su ga u obliku tekućine pripremljen tako što su plodove kakaa kuhali i mljeli, a zatim smjesu miješali sa vanilijom, čilijem i sojom. Iz toga se može zaključiti da se radilo o vrlo gustoj tekućini, osebujnog okusa koja je bila dostupna samo izabranim pripadnicima naroda, na što upućuje i samo ime drveta kakaovca : "Theobroma cacao", što znači - "hrana bogova“. Osim toga, piće se koristilo i u liječenju kašlja i groznice. Nešto kasnije zrna kakaovca služila su i kao novac.
Opširnije... | Antocijanin – prirodan i zdravstveno koristan aditiv
 Pigment koji daje zelenu boju većini biljaka zove se klorofil, no on je samo jedan od nekoliko tisuća pigmenata koji su zaslužni za boje biljnog svijeta. Za žutu boju biljaka koja varira od limun žute do crvene boje rajčice zaduženi su karotenoidi dok antocijanini daju raspon boja od svijetlo ružičaste do tamno ljubičaste. Uloga pigmenata nije u potpunosti objašnjena, no smatra se da služe privlačenju insekata i drugih životinja, u svrhe oprašivanja i raznošenja sjemena. Neke od biljnih pigmenata izolirao je početkom dvadesetog stoljeća njemački kemičar Richard Willstätter za što je i dobio Nobelovu nagradu 1915. godine. Upravo je on otkrio da skoro sve voće i cvijeće crvene, plave i ljubičaste boje sadrži antocijanine. Opširnije... | |
«
[1] [2] 3 [4] [5] [6] [7]
»
|
|
|
| |
|
|
|
|
