logo Hrvatska agencija za hranu
I. Gundulića 36b, 31 000 Osijek
Hrvatska


Nazad :: Print :: Facebook :: Twitter

02.07.07

Vučja stopa – prosijavanje žitarica kao metoda spriječavanja ulaska u prehrambeni lanac

aristolochia.jpg

Nakon višegodišnjeg istraživanja utjecaja na zdravlje biljke Aristolochia clematitis ili u narodu poznatije pod nazivom Vučja stopa, tim hrvatskih i američkih znanstvenika ustanovio je kako je za Balkansku endemsku nefropatiju (BEN) odgovorna upravo ova biljka rasprostranjena uz područje donjeg sliva rijeke Dunav. Prethodno se veći značaj u nastanku bolesti pridavao mikotoksinima gljivica, i to ohratoksinu A. Činjenica da se biljka pojavljuje i u Hrvatskoj, osobito u područjima nadomak rijeke Save u blizini Slavonskog Broda, i to u vrijeme žetve, nameće potrebu za mjerama opreza kod proizvođača mlinskih proizvoda koji se snabdijevaju žitom iz ovog područja.
Hrvatska agencija za hranu, u kontaktu sa izrađivačima spomenute studije koja je izazvala  interes javnosti, a također i s predstavnicima mlinsko-pekarske industrije, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, te članovima Znanstvenih odbora Agencije koji su uključeni u ovu problematiku, izdala je sljedeće mišljenje:
„Zahvaljujući prednostima moderne tehnologije prilikom žetve i prerade žitarica u brašno, te metodama odvajanja primjesa iz žitarica, kako je propisano i Pravilnikom o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta (NN. 78/2005), udio kontaminacije sjemenkama ove biljke značajno je reduciran. Podaci u studiji odnose se uglavnom na izloženost stanovništva riziku od toksina vučje stope od prije dvadesetak godina, a čiji se simptomi s obzirom na kumulativno djelovanje aristolohične kiseline danas očituju većom učestalosti bubrežnih oboljenja u području na kojemu se pojavljuje vučja stopa.
Ipak, preporučuju se mjere  opreza kod proizvođača mlinskih proizvoda koji se snabdijevaju žitom u područjima nadomak rijeke Save u blizini Slavonskog Broda. Kako korijen biljke može doseći i dužinu do tri metra, ona se teško uništava ručno. Stoga je dobra metoda prosijavanje žitarica sitom, s time da se mora uzeti u obzir da je sjemenka vučje stope trokutastog oblika i veličine od 7 do 12 milimetara http://www.dijon.inra.fr/hyppa/photos/arpcl_s1.jpg Također, provođenjem  sustava sljedivosti sirovina za proizvodnju kruha i ostalih pekarskih proizvoda, koje je regulirano Pravilnikom o količini brašna utrošenog za proizvodnju pojedinih pekarskih proizvoda (N.N. 146/05), od 2005. godine pojačana je kontrola porijekla mlinskih proizvoda, što doprinosi smanjenju vjerojatnosti pojave kontaminiranih žitarica na tržištu. Neophodno je daljnje praćenje epidemioloških podataka u smislu povezivanja uzroka bolesti i pojave oboljenja, a u svrhu najveće moguće zaštite zdravlja potrošača na području na kojemu se bolest javlja.“.
Biljka Aristolochia clematitis (Vučja stopa) visine je 20-80 cm, ima list veličine smokve, žuti cvijet oblika trube i veliki jajasti plod u kojem se nalaze sjemenke. Biljka je intenzivnog mirisa, čiji cvijet privlači kukce. Sjemenke ploda sadrže toksičnu aristolohinsku kiselinu, koja je uzročnik endemske nefropatije, teške i ozbiljne bubrežne bolesti.
Osnovna otrovnost aristolohične kiseline sastoji se u njenoj nefrotoksičnosti, odnosno bolesti povezanih sa zatajenjem rada bubrega. Uz ovo, zbog genotoksičnosti, odnosno mutacije gena koji je odgovoran za sintezu p53 proteina, u pacijenata je povećan rizik od pojave raka mokraćnog sustava. 
Biljke iz roda Aristolochia koristile su se od antičkih vremena za terapiju nakon zmijskih ugriza. Aktivnu tvar čini aristolohična kiselina, koja se nalazi u sjemenci biljke. U novije vrijeme, biljke su se upotrebljavale za terapiju upale zglobova, reumatizma i gihta. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, zbog svoga protuupalnog djelovanja, aristolohična kiselina upotrebljavala se u Njemačkoj za proizvodnju farmaceutskih pripravaka. Ipak, nakon dokazanog kancerogenog djelovanja u glodavaca, od 1982. godine svi preparati koji su sadržavali aristolohičnu kiselinu povučeni su sa tržišta. U skladu s preporukama Agencije za istraživanje tumora (IARC), proizvodi koji sadrže aristolohičnu kiselinu smatraju se neprihvatljivim za tržište, a savjetuje se, također, da se ista ne upotrebljava u medicinske svrhe.
Unatoč tome, i danas se biljke iz roda Aristolochia upotrebljavaju u pojedinim zemljama svijeta kao dio tradicionalne medicine. Tako se često spominje slučaj iz 1993. godine kada je u Belgiji preko 100 pacijenata oboljelo od tzv. Kineske nefropatije, bolesti koja je rezultirala zatajenjem rada bubrega. U ovome slučaju, zbog istog kineskog naziva („Fangji“) za biljku Stephania tetrandra, koja se prethodno koristila za izradu farmaceutskih diuretskih pripravaka  i  Aristolochia fangchi došlo je do zamijene ove dvije biljke.