1) Pitanje
Poštovani,
Molim vas da mi javite da li postoji priručnik za uvođenje HACCP sustava za restorane, te da li je zakonodavac predvidio neke subvencije, jer tvrtke koje se bave uvođenjem sustava naplaćuju dosta velike svote za svoje usluge. Te da li je obavezno platiti certificiranje ili je dovoljno pridržavati se pravila i zakona. Koji su to sve zakoni uz Zakon o hrani, te ponavljam da li postoji literatura o tome.

Odgovor:
Poštovani,
Najljepše molimo da po ovom pitanju kontaktirate s Hrvatskom obrtničkom komorom, koji su radili na izradi navedenog priručnika, a vjerujemo da ćete na istom mjestu dobiti i odgovor vezano uz subvencije. Prilikom uvođenja HACCP sustava nije nužno angažirati konzultantsku kuću, već je dovoljno pratiti postojeće hrvatske zakone i propise, kao i pravila struke. Prilikom izrade HACCP plana potrebno je najprije oformiti stručni tim (koji ćete sami odrediti), a oni će, temeljem znanja i iskustva, odrediti kritične kontrolne točke, kao i sve ostale mjere i radnje kojih se trebate pridržavati i pismeno ih ažurirati u svom poslovanju.



2) Pitanje
Poštovani,
Čitajući zakon o hrani, a posebno dio koji se odnosi na rad Agencije, pročitala sam da Agencija obavlja poslove izrade vodiča dobre proizvođačke prakse i vodiče za HACCP sustav. Kako radim kao tehnolog u ugostiteljskoj firmi koja ima obavezu uvesti HACCP sustav zanima me jesu li ti vodiči (vodiči dobre higijenske prakse i vodič za primjenu HACCP sustava) već izrađeni ili su možda u planu i kako se do njih može doći.


Odgovor:
Poštovani,
Hrvatska agencija za hranu je izdala vodič „Osnovne upute za higijensku proizvodnju hrane-vodič za osobe koje posluju s hranom“, a koji možete pogledati u elektronskom obliku na http://www.hah.hr/pdf/osnovne_upute.pdf ili ga možete naručiti od Hrvatske agencije za hranu.
Uz navedeno možete koristiti HACCP vodič za ugostitelje i Vodič dobre higijenske prakse koji su zajednički izdali Hrvatska obrtnička komora i Zavod za javno zdravstvo PGŽ-Rijeka, te ga možete pogledati u elektronskom obliku na http://www.hok.hr/cro/publikacije/hok_publikacije



3) Pitanje
U svom ugostiteljskom objektu imamo certifikat HACCP sustava. Može li se ukinuti recertifikacija, njena obnova (razlog recesija), a da se i dalje provode mjere HACCP sustava i samokontrola u restoranu.

Odgovor:
Nije potrebno imati certifikat HACCP sustava. Samo treba i dalje provoditi HACCP sustav i mjere samokontrole u restoranu. Sve evidencije o vođenju obavezno čuvati i arhivirati



4) Pitanje
Da li mi kao proizvođači ako proizvodimo brašno za robnu marku npr. Lidl moramo navesti na ambalaži naziv proizvođača ili je dovoljno navesti „Proizvedeno u Hrvatskoj i Proizvedeno za Lidl“ s potpunom adresom?

Odgovor
Vezano za tumačenje odrednica Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, najljepše molimo da se obratite donosiocu propisa, Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Upravi za sigurnost i kakvoću hrane, Sektor za označavanje i kakvoću hrane, n/p Edita Volar-Pantić ili Jelena Meštrić.



5) Pitanje
Kako se određuje rok upotrebe proizvoda (hrana) i da li možda znate rok upotrebe hladnih marinada?

Odgovor:
Vezano za vaš upit o roku upotrebe treba napomenuti da je to minimalni rok trajanja hrane odnosno datum do kojeg hrana zadržava svoja karakteristična svojstva i ostaje zdravstveno ispravna. Proizvođač je taj koji za većinu proizvoda određuje minimalni rok trajanja hrane u kojem jamči da će kvaliteta i zdravstvena ispravnost biti odgovarajuća pod određenim uvjetima skladištenja i čuvanja. Rok upotrebe određuje se na osnovu laboratorijskih ispitivanja, a parametri koji se određuju ovise o tipu proizvoda i o tome prevladava li u sustavu hrane voda, masnoća, ugljikohidrati ili bjelančevine, te o tehnološkom postupku proizvodnje. Stoga se prema gore navedenom određuje i rok trajanja hladnih marinada.




6) Pitanje
Molim Vas da mi odgovorite da li u RH postoji zakonom propisan maksimalni rok trajanja za svježe meso koje je pakirano ili to određuje sam proizvođač ovisno o načinu pakiranja?

Odgovor:
U RH nije zakonski propisan maksimalni rok trajanja za svježe meso. Rok određuje subjekt u poslovanju s hranom, a u skladu s dobrom proizvođačkom praksom. To znači da on garantira da u navedenom roku trajanja i uz uvjete čuvanja koji je naveo proizvod neće promijeniti svojstva i postati štetan za konzumaciju.



7) Pitanje
Poštovani,
Obraćam Vam se s uvjerenjem da ću zaista dobiti točan i jasan odgovor na svoja pitanja što do sada nisam imao jer se radi o ozbiljnoj temi koju treba tako i shvatiti!
Da li su naše nadležne službe i inspekcije koje kontroliraju kvalitetu i kakvoću hrane upoznate sa opasnošću koji donosi umjetno sladilo Aspartam(E 951) a koje se nalazi u brojnim artiklima?!!!Poznato je već podosta vremena i mnoga istraživanja su to i potvrdila da je to izuzetno opasan egzotoksin koji se u organizmu rastvara u formaldehid i metanol te izaziva cijeli niz ozbiljnih bolesti koji je zaista zastrašujući. Još je zastrašujuće a to sam nedavno otkrio da se on nalazi i u multivitaminskim preparatima za djecu sokovima, žvakaćim gumama... Zbog čega nadležne službe ne reagiraju i zabrane te proizvode ili barem prisile proizvođače da na ambalažama bude istaknuto upozorenje da se radi o toksinu?!
Također bih Vas molio jednu informaciju u vezi pitke vode u našem vodovodnom sustavu. Da li se našoj zemlji u pitku vodu pored klora dodaju i fluoridi?


Odgovor:
Poštovani,
Nadležna tijela u RH kao i Znanstveni odbor za aditive, arome, pomoćne tvari u procesu proizvodnje i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom Hrvatske agencije za hranu kontinuirano prate sve nove spoznaje vezane uz aditive pa tako i uz aspartam te im je ova problematika dobro poznata.
Da bi mogli procijeniti opasnost od nekog aditiva morate znati što je ADI (Acceptable Daily Intake) - prihvatljiv dnevni unos za pojedini aditiv i kolika je njegova vrijednost za pojedini aditiv. On za aspartam iznosi 40 mg/kg tjelesne mase. Potrošač bi morao dnevno unijeti više od 40 mg aspartama po kilogramu tjelesne mase da bi toksičan učinak bio vidljiv, što bi za čovjeka od 70 kg iznosilo 2,8 g dnevno.
Ukoliko se prijeđe ta vrijednost može se razmatrati rizik za zdravlje pojedinca.
Pravilnikom o prehrambenim aditivima (NN 62/10) propisano je koliko se može dodati aspartama u pojedinu hranu, a što je obvezujuće za proizvođače. Isto tako Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08) propisano je obavezno navođenje svih sastojaka na deklaraciju proizvoda pa samim time i aditiva.
Svakako moramo uzeti u obzir i to da veliki dio odgovornosti za zdravlje leži na svakom pojedincu i njegovim prehrambenim navikama, stoga je promicanje pravilnih prehrambenih navika i informiranje potrošača zadaća svih nadležnih institucija u sustavu sigurnosti hrane u RH, a jednako tako i javno-zdravstvenih te obrazovnih institucija. To se uvelike može postići uvažavanjem znanstvenih i stručnih činjenica te interpretacijom istih bez predrasuda i predumišljaja.
Vezano za Vaše pitanje o flouriranju vode, u Hrvatskoj se za sada flour ne dodaje u pitku vodu.



8) Pitanje
Molim Vas da mi date informacije o tome da li i u kojem laboratoriju u RH može da se odredi sadržaj akrilamida u čipsu.

Odgovor:
Na razini Republike Hrvatske, kao ni na razini EU nisu propisane dozvoljene granice akrilamida u hrani, stoga laboratoriji u RH zasada ne razvijaju metode za određivanje njegove količine već samo određuju prisutnost akrilamida.
Međutim, kako su laboratoriji već imali slične upite, smatraju da bi se za isplativu provedbu analiza trebalo raditi o većoj količini uzoraka pa predlažemo moguću suradnju po tom pitanju s drugim proizvođačima čipsa.



9) Pitanje
Poštovani,
Budući da sam prelistao puno propisa i okrenuo puno telefona i nigdje nisam dobio informaciju koja me zanima, ovim putem molim Vas odgovor na pitanje koji su uvjeti za proizvodnju i prodaju suhomesnatih proizvoda (kulen, šunka, kobasica, slanina isl.) na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu iz vlastite proizvodnje? Ili me uputite tko bi mi mogao dati odgovor, odnosno molim Vas koji propisi uređuju takve uvjete.

Odgovor:
Detaljni uvjeti za proizvodnju i prodaju suhomesnatih proizvoda opisani su u Pravilniku o higijeni hrane životinjskog porijekla NN 99/07 (manipulacija sirovim mesom i prerada sirovog mesa). Također je opisan i postupak registracije objekta te zahtjevi za sanitarnim i tehničkim uvjetima. Za dodatne informacije se možete obratiti vašem najbližem uredu Županijske obrtničke komore ili udruženju obrtnika koji postoje na razini općina i gradova. Možete pogledati i na web stranici HOK-a pod baze obrtnika-proizvodno zanatstvo-proizvodnja hrane i pića itd.



10) Pitanje
Poštovani,

ovih dana primio sam e-mail s dolje navedenim sadržajem, pa vas molim da mi odgovorite koliko su točne navedene tvrdnje i da li zaista postoje rizici vezani konzumiranje navedene konzervirane hrane. Uzgred, identičan tekst objavljen je 11.12.2009. na internetskoj stranici www.centar-zdravlja.net pod naslovom: Oprez: Konzerve s rajčicama ispuštaju opasni estrogen!
Lijepi pozdrav i hvala unaprijed!
Zašto dobro informirani znanstvenici ne konzumiraju rajčicu iz konzervi? Unutrašnje stijenke ove sporne ambalaže prevučene su kemijskim spojem koji curi među rajčice.
Dr. Fredrick vom Saal, endokrinolog sa Sveučilišta Missouri koji je intenzivno proučavao bisfenol A ne jede konzervirane rajčice. Zašto?
Unutarnje stijenke metalnih konzervi sadrže bisfenol A, koji se povezuje s nizom bolesti poput onih vezanih uz reprodukciju, dijabetes te pretilost. Nažalost, kiselina ( izrazita kod rajčice ) uzrokuje da bisfenol A (BPA) curi u sadržaj konzerve. Istraživanja su pokazala da tijelo većine ljudi sadrži BPA u količini koja prelazi razinu nakon koje ovaj spoj štetno djeluje na proizvodnju sperme i uzrokuje oštećenje kromosoma u jajašcima životinja. "Iz jedne litre konzerviranih rajčica može se dobiti 50 mcg BPA-a, a ta količina utjecat će na ljude, posebno mlade. Ja osobno ni ne približujem se konzerviranim rajčicama," kaže dr. Saal.
Umjesto onih iz limenih konzervi jedite rajčice pohranjene u staklenim bočicama ili papirnoj ambalaži.
Bisfenol A je kemikalija koja se koristi u proizvodnji polikarbonatne plastike (tvrda prozirna plastika) pa se nalazi u mnogim proizvodima poput plastičnih dječjih bočica, posuda za hranu ( za mikrovalne pećnice), u konzervama i limenkama za piće (BPA se koristi za unutrašnje oblaganje metalne ambalaže).

Odgovor:
Poštovani,
Bisfenol A (BPA) je kemikalija koja se već dugi niz godina koristi u proizvodnji tvrde prozirne plastike od koje se izrađuju bočice za djecu, tanjuri, čaše, posuđe za mikrovalne pećnice i sl. Također se koristi i proizvodnji epoksi-fenolnih smola koje čine unutarnji zaštitni sloj kod konzervi i metalnih poklopaca. Na taj način BPA može u malim količinama prijeći u hranu i piće koje se čuva u takvoj ambalaži, a posebno ako je ista oštećena.
Kao i za druge spojeve, tako je i za bisfenol A utvrđen TDI (prihvatljiv dnevni unos) na temelju mnogih toksikoloških ispitivanja, a koji iznosi 0,05 mg/kg tjelesne mase te koji uključuje i veliku sigurnosnu granicu koja osigurava zaštitu zdravlja čovjeka ukoliko u nekoj mjeri bisfenol A iz ambalaže ipak dospije u hranu.
Kada se utvrdi TDI za neki spoj praćenje njegove sigurnosti ne prestaje, već se on kontinuirano podvrgava novim reevalucijama utemeljenim na najnovijim znanstvenim spoznajama. Tako je EFSA u listopadu 2009. godine zaprimila zahtjev od Europske Komisije za ažuriranje TDI za bisfenol A shodno novim spoznajama o potencijalno mogućim štetnim učincima bisfenola A na neurološki sustav čovjeka. Osim EFSA-e i druge EU institucije iz područja sigurnosti hrane istražuju nove spoznaje o bisfenolu A te ukoliko dođe do korekcije trenutne vrijednosti TDI, Hrvatska ga će ga također usvojiti (trenutno važeći Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 125/09) regulira uporabu bisfenola A u predmetima koji dolaze u kontakt s hranom).



11) Pitanje
Molim Vas gdje mogu naći listu bojila koja će i ubuduće biti dozvoljena?

Odgovor:
Bojila koja su dozvoljena hrani propisana su trenutno važećim Pravilnikom o prehrambenim aditivima NN 62/10. Obzirom da se trenutno u ovom području radi na izmjenama savjetujemo Vam da pratite izmjene i nadopune zakonske regulative, a važeću zakonsku regulativu možete pogledati na web stranicama HAH-a http://www.hah.hr/zakonska.php



12) Pitanje
Zanima me da li konzumni bijeli šećer može sadržavati maltodekstrozu. Ako da u kojem postotku.

Odgovor:
Bijeli konzumni šećer ne sadrži maltodekstrozu (op. možda ste mislili na maltodekstrin dobiven postupkom enzim-enzim hidrolize škroba čiji je dekstrozni ekvivalent DE < 20), jer bijeli konzumni šećer sadrži gotovo 99,9% čiste saharoze dok ostatak od 0,1% čine vezana voda i tvari (uglavnom minerali) otopljene u toj vodi. Također, sama tehnologija proizvodnje konzumnog bijelog šećera ne dozvoljava postojanje maltodekstroze, jer je u postupku prerade šećera razgradni produkt saharoze invertni šećer koji se sastoji od glukoze i fruktoze u jednakom omjeru. Drugim riječima, da biste dobili maltodekstrozu (maltodekstrin) polazna tvar za razgradnju mora biti sastavljena od međusobno povezanih molekula glukoze, a to je škrob, dok je saharoza sastavljena od molekule glukoze i molekule fruktoze.



13) Pitanje:
Pesticidi u povrću?

Odgovor:
Praktične preporuke potrošačima vezano uz ostatke pesticida na povrću
Poznato je da su ostaci sredstava za zaštitu bilja najvećim dijelom posljedica primjene sredstava za zaštitu bilja (SZB) na poljoprivrednima kulturama, i to najčešće u slučajevima ne poštivanja propisane karence za određeno sredstvo, ali i primjene sredstava koja nisu dozvoljena za određenu biljnu vrstu. Također, ostaci pesticida mogu biti i rezultat onečišćenja okoliša.
Prema tome, količina ostataka SZB-a ovisi o količini primijenjenog sredstva, vremenu primjene sredstva, učestalosti primjene, vrsti biljne kulture na koju se sredstvo primjenjuje te svojstvima (fizikalno-kemijskim) samog sredstva..

Vezano uz nadzor ostataka SZB-a u RH su trenutno važeći slijedeći propisi:
 Zakon o hrani (NN 46/07),
 Zakon o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05) i
 Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida (MDK) u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla (NN 148/08).
Temeljem spomenutih propisa u RH se kontinuirano provodi minitoring rezidua pesticida na voću i povrću koji je usklađen s preporukama EK za zajednički koordinirani monitoring EU, te službene kontrole na bazi godišnjeg plana službenih kontrola.

Važno je reći da prekoračenje MDK vrijednosti ne mora uvijek značiti i ugrožavanje ljudskog zdravlja budući da su toksikološke granice uglavnom daleko iznad MDK vrijednosti, ali istovremeno ono je indikacija za eventualnu potrebu procjene rizika kao i upozorenje dotičnom proizvođaču za primjenu dobre agronomske prakse prilikom korištenja zaštitnih sredstava. Također, to je i znak inspekcijskim službama za pojačanu kontrolu dotičnog proizvođača, odnosno tržišta koje snabdijeva svojim proizvodima, s obzirom na činjenicu da je sukladno Zakonu o hrani proizvođač hrane, odnosno subjekt u poslovanju s hranom, odgovoran za ispravnost svog proizvoda.

Praktične preporuke, kojih se treba uvijek pridržavati prilikom konzumiranja voća i povrća, a s ciljem djelomičnog smanjenja ostataka pesticida, sastoje se u primjeni dobre higijenske prakse prilikom pripreme hrane, dakle temeljito pranje, a kada je moguće guljenje voća i povrća, budući da je ustanovljeno kako se najveći dio ostataka zaštitnih sredstava zadržava upravo na površini odnosno u kori voća/povrća.



14) Pitanje
Poštovani,
Poduzeće Animi d.o.o. vlasnik je ekskluzivnog ugovora, odnosno franšize sa španjolskom tvrtkom „Naturhouse“ koja je vodeća u svijetu nutricionizma i dijetetike. Prvi dućn u Hrvatskoj otvoren je u Zagrebu i sastoji se od nutricionističkog savjetovališta i trgovine proizvoda koji su namijenjeni kao dodaci prehrane, proizvoda isključivo za redukciju tjelesne mase, te raznih dijetetskih proizvoda (dijetne juhe, keksi, pudinzi, marmelade). Molimo da nas pobliže informirate o podacima koje smo Vam dužni dostaviti

Odgovor:
Sukladno Pravilniku o hrani obogaćenoj nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari u hrani) NN 148/08 svaki subjekt u poslovanju sa hranom u RH koji se bavi proizvodnjom i distribucijom hrane koja je namjerno obogaćena vitaminima i mineralima, dužan ne unijeti podatke o proizvodima koji su distribuirani na tržište u 2009. godini i to do 1. veljače 2010. godine i tako svake godine. Kako biste se dodatno informirali o mogućnostima unosa podataka pozivamo Vas da posjetite stranice Agencije http://www.hah.hr/nutrijenti.phpgdje ćete biti zatraženi da se registrirate za unos podataka. Nakon registracije dobit ćete putem elektronske pošte od administratora podataka, podatke o svojoj korisničkoj oznaci i zaporci putem kojih ćete moći pristupiti aplikaciji za unos podataka.



15) Pitanje
Poštovani,
Kontaktiram Vas iz tvrtke Petrus d.o.o. vezano uz uvoz i distribuciju energetskih pića za RH. Naime uvozili bismo energetsko piće Mad Croc te bi Vas zamolila ukoliko nam možete pomoći oko informacija koje moraju biti navedene na proizvodu (deklaraciji). Radi se oviše vrsti energetskih pića. Neka od pića miješana su s mlijekom, čokoladom, imaju kofeina ili alkohola stoga ne bismo htjeli krivo navesti na proizvodu. Dakle molim Vas ukoliko mi možete napisati koje sve informacije moraju pisati na svakom od ovih proizvoda (dodatak prehrani, ne miješati s alkoholom, preporučene dnevna doza, upozorenja i sl.). Također, ukoliko mora biti preporučena dnevna doza za RH, kako to možemo odrediti ukoliko proizvođač nema navedenu listu. Odnosno proizvođač ima navedenu preporučenu dozu samo za neke od ovih proizvoda i to prema zakonima EU (ne znam da li isti vrijede za RH).

Odgovor:
Vezano uz označavanje energetskih pića, trenutno važeći propis RH koji se detaljno bavi ovom problematikom je Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe NN 81/04 članak 48 . Ostale informacije koje se moraju nalaziti na ambalaži navedene su u Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane NN 41/08, članak 6 (ali i u ostalim člancima). Oba pravilnika u elektronskom obliku možete pronaći na web stranici Narodnih novina ili na web stranici HAH-a pod Zakonska regulativa. http://www.hah.hr/zakonska.php