Andrea Gross-Bošković1, Donatela Verbanac2, Jasenka Ćosić3, Sara Mikrut Vunjak1, Sanja Miloš1, Vladimir Mrša4, Ivan Krešimir Svetec4, Hrvoje Fulgosi5
1Hrvatska agencija za hranu, Osijek, Hrvatska
2Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
3Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek, Hrvatska
4Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
5Institut „Ruđer Bošković“,Zagreb, Hrvatska
Tehnike rekombinantne DNA (genetičko inženjerstvo) naišle su na mogućnosti široke primjene u području prirodnih znanosti kao što su biologija, biotehnologija, humana i veterinarska medicina, agronomija, prehrambena industrija, farmaceutika itd. Genetika je na taj način kao znanost kojom se isključivo bavila relativno malobrojna znanstvena zajednica, postala tema rasprave različitih skupina i snažno podijelila svjetsku javnost na one koji je podržavaju i na one koji su gorljivi protivnici GMO-a. Negativistički stavovi prema tim dostignućima znanosti i tehnologijama mogu se objasniti neinformiranošću društva i općenito nepovjerenjem u znanost. Stoga je širu javnost potrebno stalno informirati o znanstvenim dostignućima.
Uzimajući u obzir da se perceptivni i stvarni rizici porijeklom od hrane značajno razlikuju nužno je na stručan i kvalitativan način identificirati percepciju rizika porijeklom od GM hrane u RH. Kako bi se nacionalna strategija u području GM hrane mogla razvijati na zdravim temeljima, Znanstveni odbora za hranu i hranu za životinje koja sadrži GMO Hrvatske agencije za hranu (HAH) predložio je provođenje upravo ovakvog istraživanja, koje je HAH, u suradnji s nezavisnom agencijom za istraživanje tržišta provela tijekom rujna i listopada 2016. godine. Za provedbu je korištena CATI metoda telefonskog intervjuiranja na nacionalno reprezentativnom uzorku građana (N=800) Hrvatske oba spola starosti od 15 do 65 godina, u 6 regija i 4 veličine naselja.
Svi ispitanici su čuli za pojam genetički modificirane hrane. Više od polovine ispitanika pokazuje interes za tematiku GM hrane, a petina nezainteresiranost. Tri četvrtine ispitanika (74%) navodi negativno mišljenje o GM hrani, dok 6% ispitanika ima pozitivno mišljenje. Procjena potencijalne opasnosti GM hrane za ljude i okoliš je visoka, a potencijalna dobrobit je niska. Ispitanici se popuno slažu sa tvrdnjom da bi GM hrana trebala biti označena. Također smatraju da bi nadležna tijela trebala konzultirati javnost o mjerama kontrole GM hrane, ali i da su im potrebne dodatne informacije kako bi razvili još čvršći stav. Po pitanju iznošenja činjenica o GM hrani najviše vjeruju članovima obitelji i prijateljima.
Ključne riječi: GM hrana, percepcija, potrošači
