Slika preuzeta sa stranica Europske komisije
Kontakt točka Hrvatska agencija za hranu (KT HAH) u sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje Republike Hrvatske (HR RASFF), objavila je Godišnje izvješće za 2017. godinu, vezano za njen djelokrug rada. KT HAH jedna je od nekoliko kontakt točaka u HR RASFF sustavu, kojoj Nacionalna kontakt točka (NKT) HR RASFF sustava (Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede) dostavlja obavijesti o incidentu ili potencijalnom incidentu i „Hitne obavijesti“. U slučaju potrebe KT HAH izrađuje inicijalnu procjenu rizika (IPR), kojom identificira i karakterizira opasnost te daje preporuku temeljenu na dostupnim podacima. U godišnjem izvješću prikazani su rezultati analize podataka iz zaprimljenih RASFF obavijesti, koji su detaljno vizualizirani pomoću Sankey dijagrama, grafova i geografskih karata.
Tijekom 2017. godine KT HAH sveukupno je zaprimila 102 izvorne obavijesti, od kojih se 53 odnosilo na Hitne obavijesti, 19 na Obavijesti o incidentu ili potencijalnom incidentu, a 30 na Obavijesti za informaciju. Od 102 zaprimljene izvorne obavijesti 32 ih se odnosilo na biološke, 59 na kemijske, a 4 na fizikalne opasnosti, dok se 4 odnosilo na neautorizirane sastojke, te 3 na ostale vrste opasnosti.
KT HAH ističe sljedeće rezultate:
- Najznačajniju zastupljenost među biološkim opasnostima imale su bakterije roda Salmonella spp. (14) te Salmonella Enteritidis (4). Manje značajniju zastupljenost imali su bakterija Escherichia coli (3) i endoparazit Anisakis spp. (2). Prisutnost bakterija roda Clostridium spp, određenih serotipova bakterija roda Salmonella spp. te bakterije Listeria monocytogenes zabilježena je sporadično.
- Najznačajniju zastupljenost među kemijskim opasnostima imali su akrilamid (15), živa (9), arsen (5), sulfiti (4), PAH-ovi (4) te formaldehid/melamin (3). Manje zastupljeni bili su cijanovodična kiselina (2), olovo (2) i kadmij (2). Salicilna kiselina, kadmij/olovo, gluten, primarni aromatski amini, nedeklarirani mliječni protein, hlapljivi ugljikovi spojevi, dehidrooctena kiselina (E265), 3-monoklor-1,2-propanediol (3-MPCD), butil benzoat, hidroksimetilfurfural, krom, atropin i enrofloksacin potvrđeni su sporadično.
- Najveći broj RASFF obavijesti poticao je od proizvoda kojima je podrijetlo bila Hrvatska (18), koju su po učestalosti slijedile Španjolska (11), Kina (10), Srbija (8), Bosna i Hercegovina (7) te Brazil (6). Nizozemska, Njemačka i Poljska utvrđene su kao zemlje podrijetla proizvoda po 5 puta, dok su Italija i Slovenija navedene po 4 puta. Proizvodi u kojima su utvrđene određene opasnosti 2 puta su potjecali iz SAD i Ujedinjenog Kraljevstva. Belgija, Bugarska, Češka, Francuska, Indija, Latvija, Mađarska, Makedonija, Pakistan, Portugal, Škotska, Tajland, Ukrajina i Vijetnam navedeni su po jednom kao zemlje podrijetla.
- Najučestalije vrste proizvoda u zaprimljenim RASFF obavijestima bile su riba i proizvodi od riba (19), keksi (12), meso peradi (11), mekušci (9), materijali u kontaktu s hranom (9), meso i proizvodi od mesa (6) te mlijeko i proizvodi od mlijeka (5). Manja učestalost zabilježena je za ostale vrste proizvoda.
- Od 24 zaprimljena zahtjeva za izradom IPR-a, 22 zahtjeva odnosila su se na kemijske opasnosti, a 2 na biološke opasnosti. Od 22 kemijske opasnosti najučestaliji zahtjevi za izradom IPR odnosili su se na akrilamid (14) u keksima (11) te arsen (3) u ribama i proizvodima od riba i sulfite (2) u mekušcima. Po jedan zahtjev za izradom IPR-a upućen za enrofloksacin u jajima i proizvodima od jaja, salicilnu kiselinu u mlijeku i proizvodima od mlijeka te olovu u začinima. Od 2 biološke opasnosti jedan zahtjev za izradom IPR-a odnosio se na bakterije roda Salmonella spp. u mesu peradi, a drugi na bakterije roda Clostridium spp. u mlijeku i proizvodima od mlijeka.
n
