Ergot alkaloidi su produkti gljivica raznih rodova, a mogu se pojaviti u više od 400 biljnih vrsta, od kojih su raž, pšenica i ostale žitarice najbitnije za čovjeka. Fiziološki učinci ergot alkaloida poznati su od davnina gdje su, uslijed konzumacije kontaminiranih žitarica, brašna i kruha, bila česta masovna trovanja. Međutim, napredak znanosti i poboljšanja u primjeni agronomskih i tehnoloških mjera spriječili su izbijanje većih epidemija ergotizma u zadnjih nekoliko desetljeća.

Objavljeno znanstveno mišljenje govori o trogodišnjem istraživanju ergot alkaloida i ergot sklerocija koje je Hrvatska agencija za hranu provela od 2014. do 2016. god. na različitim uzorcima žitarica i proizvoda od žitarica podrijetlom iz Republike Hrvatske. Premda za ergot alkaloide ne postoji zakonom propisana najveća dopuštena količina, prema Uredbi Komisije 2015/1940, državama članicama se preporučuje da prate prisutnost ovih alkaloida te da o rezultatima obavijeste Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA).

Ukupno je uzorkovano 80 uzoraka (od sirovine do gotovih proizvoda) te analizirano na 6 glavnih ergot alkaloida i njihovih ¬–inin epimera. U gotovim proizvodima, najveća koncentracija zabilježena je u kruhu od raži i pšenice, te je ista iskorištena za procjenu rizika kao najgori mogući scenarij. Zaključeno je da osoba od 70 kg dnevno može pojesti do 870 g takvog kruha bez rizika od akutne toksičnosti, a po pitanju kronične toksičnosti, takav proizvod svakodnevno može jesti u količinama do 520 g bez rizika po zdravlje.

Osim procjene rizika, ovim trogodišnjim istraživanjem pokušalo se odrediti povezanost između prisutnosti ergot sklerocija i pojave ergot alkaloida u žitaricama. Prema rezultatima analiza zaključeno je da prisutnost sklerocija u neprerađenim žitaricama nije dobar pokazatelj pojavnosti ergot alkaloida te je vjerojatnije da se kontaminacija žitarica dogodila u nekoj od prethodnih agrotehnoloških faza razvoja ili obrade žitarica.

Znanstveno mišljenje o ergot alkaloidima u hrani i hrani za životinje