Dozvoljena je distribucija članaka uz navođenje izvora, osim u komercijalne svrhe.
English
 
_
Biste li konzumirali hranu podrijetlom od kloniranih ivotinja?
Ne, kloniranje ivotinja nije humano. 42.1%
Ne, takva hrana moe biti tetna za zdravlje. 35.3%
Da, to je napredak znanosti. 13.8%
Svejedno mi je, nema razlike u odnosu na uobiajenu hranu. 8.8%

Ukupno glasova: 399


 
 
Google

WWW HAH.HR

 
[NEWSLETTER]







Get Adobe reader
Get flash

 
 
ARHIVA

      Svi, do sada, objavljeni članci...
12.06.06
Što treba znati o štetnosti žive u ribama i školjkašima?
Brojna su znanstvena istraživanja jasno dala do znanja da osobe koje se hrane namirnicama tipičnim za mediteransko podneblje u pravilu duže žive, te da je mediteranski model prehrane zdraviji od kontinentalnog. Mediteranski je način prehrane  prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj ishrani, korištenju ribe umjesto mesa, maslinova ulja umjesto margarina i drugih zasićenih masnoća, te po obilju voća i povrća. Poznato je naime da su ribe i školjkaši sastavni dio pravilne prehrane koji doprinose normalnom rastu i razvoju, pogotovo male djece. S obzirom na brojne prednosti konzumacije ribe i školjkaša iste bi svakako trebalo uključiti u pravilnu ishranu žena i male djece. No ipak, postoji razlog za zabrinutost. Poznato je također da skoro svaka vrsta ribe sadrži određenu koncentraciju žive koja u prevelikim koncentracijama može predstavljati rizik za zdravlje potrošača. Živa je naime element koji u prirodi nalazimo u zraku, vodi, tlu, te brojnim stijenama i ugljenu. Izgaranje ugljena kao pogonskog goriva u mnogim industrijskim postrojenjima, pri čemu dolazi do oslobađanja žive, jedno je od najvećih izvora zagađivanja okoliša živom. Živa iz zraka dolazi u vodu gdje se pod djelovanjem određenih mikroorganizama stvara živin-metil, štetan spoj koji se taloži u ribama i školjkašima. Ovaj opasan spoj žive taloži se češće u određenim vrstama ribe kao što su morski pas, sabljarka, tuna i skuša. Konzumiranje hrane koja sadrži veće koncentracije žive, kao što su navedena vrste riba, može rezultirati oštećenjima mozga, srca, bubrega, pluća i općenito imunološkog sustava ljudi svih dobnih skupina.
U izvješću Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) od 06. lipnja 2006. godine sadržane su preporuke za konzumaciju ribe i školjkaša kod određenih rizičnih skupina potrošača kao što su trudnice, dojilje i mala djeca. Na osnovu znanstvenih istraživanja FDA je objavila preporuke kojih se trebaju pridržavati navedene rizične skupine potrošača kako njihovo zdravlje ne bi bilo ugroženo.
         Preporučeno je:
  1. izbjegavati konzumaciju mesa morskog psa, sabljarke, skuše i lokarde zbog toga što sadrže povećane koncentracije žive,
  2. najviše dva puta tjedno jesti raznoliku ribu i školjkaše koji sadrže niske koncentracije žive kao što su škampi, losos, konzervirana tuna, som i bakalar,
  3. prilikom konzumiranja ribe ulovljene u lokalnim rijekama, jezerima i obalnim vodama, treba se savjetovati s lokalnim institucijama nadležnim za zdravstvenu ispravnost ribe.

Prema europskoj regulativi 466/2001 koja propisuje maksimalno dozvoljene razine pojedinih kontaminanata u prehrambenim namirnicama, maksimalno dozvoljena količina žive u mesu ribe iznosi 1,0 ppm (mg/kg). Međutim, prema novoj regulativi iz 2005. godine, 78/2005, propisana maksimalna dozvoljena količina žive u ribama i školjkašima smanjena je na 0,3 ppm. Pravilnik o toksinima, metalima, metaloidima te drugim štetnim tvarima koje se mogu nalaziti u hrani, (NN 16/2005), propisuje najvišu dozvoljenu količina žive u mesu morskog psa, tune i sabljarke koja iznosi 1,0 ppm.
Hrvatska agencija za hranu kao kontakt točka RASFF-a, Europskog sustava žurnog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje sa sjedištem u Bruxellesu, raspolaže podacima prema kojima je u 2004. godini zabilježeno 30 obavijesti o opasnostima od žive u mesu sabljarke, pretežito ulovljene u oceanskom pojasu. Od ukupnog broja svih obavijesti o opasnostima od teških metala u hrani 43% odnosi se na opasnost od žive. U Republici Hrvatskoj, prema godišnjem izvješću Hrvatskog veterinarskog instituta, te programu monitoringa rezidua (DPMR 2005.) za 2005. godinu pretraženo je ukupno 169 uzoraka morske ribe od čega je u jednom uzorku morske ribe iz ulova (Dubrovačko-neretvanska županija) ustanovljena prisutnost žive u koncentraciji od 1.087 ppm. Prema podacima iz znanstvenih istraživanja FDA provedenih od 1990. do 2004. godine, ribe i školjkaši s najvišim koncentracijama žive su morski pas 4,54 ppm, sabljarka 3,22 ppm, te tuna 0,85 ppm.
Godišnji ulov ribe u Republici Hrvatskoj kreće se od 15000 do 17000 tona od čega 63% otpada na sitnu plavu (industrijsku) ribu. Riba je općenito slabo zastupljena na jelovnicima prosječnih stanovnika naše zemlje o čemu dovoljno govori podatak da su Nijemci, Mađari i Irci jedini u Europi koji jedu manje ribe od Hrvata. Prosječna godišnja potrošnja morske i slatkovodne ribe po stanovniku u RH iznosi oko 7,7 kg.
Rizik za potrošače, a posebno osjetljive skupine, trudnice, dojilje i malu djecu, postojao bi ukoliko bi se riba i školjkaši koji sadrže povećane koncentracije teških metala konzumirali u velikim količinama. Međutim, s obzirom da su prehrambene navike naših potrošača takve da se u prosjeku godišnje jede manje od 8 kg ribe, rizik za zdravlje uslijed konzumacije ribe je relativno nizak.    
Znanstveni odbor za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatske agencije za hranu detaljnije će razmotriti problem rizika od žive u ribi i školjkašima te će rezultati procjene rizika pravodobno biti dostupni javnosti.

Stručni suradnik: Goran Kumrić, dipl.ing.
  


Povratak Print Facebook Twitter